Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  27.11.2019, 09:07h


Nautički blog o NP „Krka“

 

Nekadašnja antička luka Scardona, danas je pitoreskni gradić na desnoj obali rijeke Krke s alejom murvi.

Za murvu ili dud Vergilije je rekao da je najpametnija biljka, koja, čekajući toplo vrijeme, zadnja procvjeta. Njezino lišće hrana je za dudova prelca, leptira koji se još naziva i dudovim svilcem ili svilenom bubom jer se iz njegove čahure dobivaju svilena vlakna. Upravo se u Skradinu, u prvoj polovici 19. stoljeća, nalazilo najveće uzgajalište svilene bube u Dalmaciji. U Skradinu se nalazi marina za brodove koji pristižu preko Prukljanskoga jezera, ali i pristanište s kojeg polaze brodovi koji posjetitelje prevoze do Skradinskog buka, najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki.

Posjetitelji se iz Skradina do Skradinskog buka mogu uputiti i pješačkom stazom, dugom 3 400 m koja vodi blagim i spokojnim kanjonom rijeke. Kada čovjek odigne oči od plavetnila rijeke pogled mu počine na zelenim liticama kanjona. Nazivaju se i brinama, a krase ih borovi i čempresi. Ova staza, ujedno je i najkraća biciklistička ruta u Nacionalnom parku „Krka“, duga 8,6 km. Kreće iz Skradina te prati rijeku Krku uzvodno do Skradinskog buka, odakle se istim putom vraća u Skradin. Nekada su tud plovile bijele lađe iz cijele Dalmacije koje su prevozile žitarice mljevene u vodenicama na Skradinskom buku. Usporedno s njima, stazom su prolazila zaprežna kola natovarena kukuruzom i ječmom, što su ih su vukli konji, mazge i tovari, koji su također znali nositi žito u neku od stotinu mlinica i valjavica koliko ih je bilo na slapu.

Kada se iz modrozelenih dubina izdignula sedrena barijera Skradinskog buka, ujezerila se voda sve do Roškoga slapa i duž tri kilometra donjega toka rijeke Čikole, tvoreći tako jedan od najneobičnijih i najljepših krajobraza u Parku. Oko Skradinskog buka vodi, preko drvenih mostića, 1 900 m duga staza, prolazeći kroz splet vodenica, koje danas čine etno selo, i uz ostatke HE „Krka“, druge na svijetu hidroelektrane na izmjeničnu struju.

Smaragdno zelenim kanjonom rijeke Krke sa Skradinskog buka organiziraju se izleti brodom, koji posjetitelje vode do ujezerene oaze mira u kojoj se smjestio otok Visovac i kroz atraktivni tjesnac Među gredama do Roškog slapa. Dva su izleta brodom sa Skradinskog buka. Prvi je do otoka Visovca u trajanju od dva sata, s razgledavanjem otočića od pola sata u pratnji informatora. Drugi je do Roškog slapa u trajanju od četiri sata. Uključuje zaustavljanje na Visovcu i razgledavanje od pola sata te izlazak s broda i slobodni obilazak Roškog slapa u trajanju u jednog i po sata.

Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. nalaze franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 m visoki glavni slap i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka. Glavni slap nalazi se na kraju barijere s koje se Krka u širokoj lepezi s petnaest metara visine ruši u Visovačko jezero. Prethodi mu niz usporednih slapova, u narodu prozvanih Ogrlice.

Ako se nalazite na Roškom slapu možete na izlet brodom prema manastiru Krka i srednjovjekovnim utvrdama Nečven i Trošenj. Izlet traje dva i pol sata uz razgledavanje manastira od pola sata. Duhovno središte pravoslavnih vjernika nalazi se u pitomoj dragi uz rijeku Krku. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. S obzirom na položaj na visokim liticama kanjona, utvrde se mogu vidjeti samo s broda.

Za sve one nautičare koji su se zaželjeli putovanja kopnom, tu je mogućnost iznajmljivanja mini busa s kojem se možete odvesti sve do Burnuma,rimskog vojnog logora i bisera antičke povijesti. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke i vrijedna je kulturnopovijesna baština Nacionalnog parka „Krka“.

https://www.yacht-rent.hr/ujedriti-u-slapove-nacionalnog-parka-krka