Basic HTML-Version
UPRAVLJANJE
40 BUK
- UPRAVLJANJE
ankete kojima je cilj mjeriti zadovoljstvo posje-
titelja specifičnih lokaliteta NP „Krka“ kao funkciju
protoka i broja posjetitelja. Zadovoljstvo kao
funkcija gužvemože semjeriti samo na Skradinskom
buku jer na drugim lokalitetima jednostavno nema
dovoljno posjetitelja. S obzirom na sličnost staza u
NP „Krka“, pogotovo na dvama najpopularnijim
lokalitetima, Skradinskom buku i Roškom slapu,
smatramo da se zaključci izvedeni na Skradinskom
bukumoguprimijeniti i na ostale staze.
Mjerena su četiri osnovna pokazatelja: broj
ljudi u parku, protok posjetitelja, percepcija gužve i
zadovoljstvo posjetitelja. Otkrivena je visoka kore-
lacija protoka i percepcije gužve i identificiran broj
posjetitelja kod kojeg pada njihovo zadovoljstvo.
Nađeno je da sociološka komponenta ograničava
broj posjetitelja Skradinskog buka na približno
4 700 posjetitelja istovremeno. Uz pretpostavku
mjerene raspodjele dolazaka i odlazaka posjetitelja
dnevni prihvatni kapacitet Skradinskog buka s
ulazima i izletima brodom na Visovac i Roški slap je
7500posjetitelja.
Iako je taj kapacitet mjeren, smatramo da bi se
mogao i izračunati. Daljnji razvoj modela staničnih
automata omogućio bi uključenje socioloških
činilaca, poput željene brzine kretanja posjetitelja i
željenog razmaka među njima, u simulacije. Tada bi
analiza sadržavala i fizičku i sociološku kompo-
nentu.
Ekonomska komponenta
izračunata je uspo-
redbom troškova i zarade NP „Krka“. Prihvat posje-
titelja ne nosi samo zaradu, nego i stvara troškove,
poput izgradnje i održavanja infrastrukture, proda-
je karata, prijevoza, dodatne zaštite prirode (npr.
zaštite od erozije) i pojačanog nadzora. Zarada od
ulaznica i potencijalnih pratećih sadržaja mora biti
veća od tih troškova inače posjetitelji ne doprinose,
nego štete zaštiti prirode. Dakle, za svaki sadržaj
valja napraviti analizu isplativosti i u skladu s tim
odlučiti o izgradnji i održavanju tih sadržaja. Daka-
ko, ne moraju svi sadržaji donositi zaradu, no oni
koji je ne donose štete cilju očuvanja prirode pa mo-
raju ispunjavati neki drugi cilj nacionalnog parka,
poput edukacije, rekreacije ili očuvanja baštine.
Iz liste prihoda i rashoda NP „Krka“ vidljivo je
da postoje pozitivne ekonomske posljedice isko-
rištavanja lokaliteta NP i da bi bile još bolje kad bi se
povećao prihvatni kapacitet. Park ulaže velika sred-
stva u zaštitu i proučavanje prirode i uređenje infra-
strukture, s ciljem smanjenja utjecaja posjetitelja,
čime postiže pozitivan efekt zarade na ciljeve nacio-
nalnogparka.
Ukupni prihvatni kapacitet
izračunat je tako
da je prvo za svaki lokalitet u NP „Krka“ definirana
ograničavajuća komponenta i izračunat posljedični
kapacitet, nakon čega je napravljena ekološko-
ekonomska analiza temeljena na priloženoj tablici.
Ukupni kapacitet nije samo zbroj svih kapaciteta jer
pojedinačne kapacitete treba staviti u širi kontekst
doprinosa ciljevima parka, te želja i mogućnosti
posjetitelja.