populacija s oko 240 vrsta. Oblici koje je izgradila
rijeka ostavljaju dubok dojam, amogu se promatrati
i iz samog arheološkog parka. Istraživači parka
svjedoci su te prožetosti artificijelnog i naturalnog,
koja se iskazuje u svakodnevnim impresionističkim
slikama: prizoru mladog vuka koji pretrčava preko
arene, jarebica s pilićima koja šeće po zidinama
ruševina, para orlova koji se gube visoko na nebu u
spiralnim putanjama. Upravo je ta simbioza najveća
vrijednost Arheološkog parka Burnuma i cijelog
Nacionalnogparka „Krka“.
Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Dražen Maršić,
Željko Miletić i Joško Zaninović
kultiviran djelovanjem stanovnika sela koji
gravitiraju tom prostoru pa će se predložena
rješenja uklopiti u karakterističan pejzaž tog dijela
Nacionalnog parka u kojemsu isprepletene površine
potpune divljine sa skromnim njivama i vrtovima
ograđenim suhozidnim gradnjama. Kad su Rimljani
gradili Burnum, primarna im je bila utilitarna
ljepota tog prostora. Moderni čovjek danas se divi
njegovom izgledu: udaljenim horizontima krške
visoravni s kulisom dinarskih planina, dubokom
veličanstvenom kanjonu Krke ispunjenom sma-
ragdnim jezerima i slapovima, mirisima i prigušenim
zvukovima prirode. Rijeka Krka rijetko je bogat
rezervoar fl ore i faune, a najvrjednija je ptičja
KULTURNA BAŠTINA -
BUK 59
Bilušića buk