Basic HTML-Version
Nakon doseljenja Slavena u 7. st. na istom
položaju utvrdili su se Šubići, jedna od najmoćnijih
hrvatskih plemićkih obitelji, čiji su članovi banovi,
kneževi dalmatinskih gradova i gospodari Bosne.
Oni su kontrolirali desnu obalu rijeke Krke gdje je
najvažnija utvrda Trošenj koja ih je štitila od jednako
tako moćne obitelji Nelipića. Knezovi i banovi
Nelipići na suprotnoj su, lijevoj obali izgradili
obrambeni sustav s utvrdama Kamičkom, Ključicom,
Nečvenom, Bogočinom i Drnišem. U njihovom
posjedu povremeno je bio i hrvatski kraljevski grad
Knin. NP „Krka“ u posljednje je vrijeme počeo
arheološka istraživanja i restauraciju tih utvrda koje
su uglavnom propale početkom 16. st. zbog turske
invazije i otada su bile zapuštene. Turska invazija
strahovito je promijenila povijesne tijekove u
Dalmaciji. Jedan od rijetkih punktova zapadno-
kršćanske kulture koji je u to vrijeme opstao zbog
sultanove dozvole bio je franjevački samostan na
Visovcu, otočiću na jednom od jezera u srednjem
toku rijeke Krke. On je omiljeno izletište turista
zbog vilinske ljepote pejzaža i kontemplativne
atmosfere koju pružaju voda, nebo, stijene i
vegetacija. U granicama NP „Krka“ važno je
turističko središte gradić Skradin koji je najveći sjaj
imao kao rimska Scardona. U to vrijeme bio je
sjedište jednog od triju sudbenih vijeća u provinciji
Dalmaciji, koje spominje Plinije Stariji. Scardona je
bila i središte carskog kulta za rimsku Liburniju i
riječno-morska luka legijskog logora u Burnumu.
Duboke i bogate vode rijeke Krke omogućile su
izgradnju mnogih mlinica i drugih instalacija.
Nekoliko njih s višestoljetnom prošlošću potpuno je
obnovljeno na Skradinskom buku i Roškom slapu.
Krajem 19. st. na Krki su izgrađene i prve hidro-
centrale u Europi, s generatorima koji još rade i
opskrbljuju Šibenik električnom energijom. Grad na
potopljenom ušću rijeke Krke u more je izvan
granicaNacionalnog parka, ali je u njemu središte te
institucije. Sjajnu prošlost Šibenika najbolje
iskazuje renesansna katedrala s kupolom, uvrštena
uUNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Iskapanje zgrada rimskog logora i grada,
njihova konzervacija i prezentacija, uopće razvoj
arheološkog parka neminovno dovodi do određenih
devastacija u prirodnom okruženju. Stoga je bitno
te civilizacijske ostatke skladno hortikulturno
uklopiti u veličanstvenu prirodnu panoramu. Sretna
je okolnost da je prostor Burnuma već djelomice
58 BUK
- KULTURNA BAŠTINA