Basic HTML-Version
tipičnu pepeljasto-sivu često srebrenasto-sivu boju
tijela ozgo i na bokovima. I na onim primjercima, na
kojima dominira, obično prolazno, druga boja npr.
žuto-siva, naročito ako riba ugine ili je ubijena,
nakon nekog vremena izbije po tijelu tipična onovna
pepeljasto-siva boja.
CRNE PJEGE
Na svim primjercima crne pjege po tijelu imadu
dva glavna oblika. Prvo sumanje ili više okrugle crne
pjege. One se nalaze samo na škržnim poklopcima i
ima ih sa svake strane nekoliko. Drugo su po
bokovima smještene crne pjege u obliku nepravilnih
križića ili nepravilnog slova iks (x). Ove pjege stoje
ili pojedince ili po dvije ili tri, ili u hrpama po više
pjega. Ima i takvih, koje izgledaju samo kao odlomci
slova iks. Debljina crtica ili krakova od kojih je
sastavljena pjega (ili slovo x) veoma je različita. Ako
je tanja, onda je ta pjega jasnijeg oblika, a ako su
crtice deblje ili veoma debele i krupne, onda pjega
dobiva oblik manje ili više razlivene mrlje. Ovakva
mrlja je katkada veoma nepravilnog oblika i krupna.
ali nikada nije pravilno zaokružena, kao kod
potočne pastrve.
RUŽIČASTE (CRVENE) PJEGE ILI TOČKE
Odrasli primjerci rijetko imaju crvene, u stvari
intenzivno tamno ili svijetlo ružičaste pjege po
bokovima tijela, kao što ih imaju mlade, do 300 mm
duge, obično nedorasle pastrve. Čim je riba starija
timmanje ima na sebi ovih pjega i uopće crvenila. Na
ogromnoj većini viđenih primjeraka nema ni traga
crvenim, odnosno ružičastim pjegama. Velika
većina primjeraka (krupnijih) sa ovakovirn
pjegama, bila je jalova. Oko tih pjega, koje su jarko
ili blijedo ružičaste, nema svijetlog prstena druge
boje, kao kodpotočnihpastrva.
Broj (količina) ružičastihpjega je dalekomanji,
nego broj crnih pjega. Ružičaste pjege su smještene
iznad i ispod pobočne linije, ali iznad linije bude ih
više. Nabrojio sam kod jedne 9, odnosno 11 sa svake
strane, koddruge 23, a treće 30 itd.
Oblik ružičastih pjega je redovno okruglast.
Međutim se nalaze i ružičaste, ali više ružičasto
smeđe pjege nejednake veličine i nepravilnog
oblika, slične križićima (x) crnih pjega. Često
izgleda kao da je crna pjega smještena preko
ružičaste tako da na rubovima ostaje tu i tamo po
neštonepokrivenog crvenila, iz donjeg sloja kože.
Plavom bojom
Terenskim istraživanjima u prosincu 2011. na
Visovačkom jezeru, ponovno je nakon 62 godine,
uhvaćena visovačka jezerska pastrva. Nekoliko
primjeraka te pastrve uhvaćeno je na području
Roškog slapa i u rijeci Krki neposredno iznad slapa.
Detaljnije analize pokazat će radi li se uistinu o
zasebnoj vrsti, o podvrsti ili ipak samo o jezerskoj
formi obične primorske pastrve,
Salmo farioides
.
Današnje metode puno su naprednije od onih u
Talerovodoba i mogle bi dati traženi odgovor.
Napomena:
označen je izvorni
(nelektorirani) tekst Zdravka Talera!
Dušan Jelić
ZAŠTITA -
BUK 15