Basic HTML-Version
Tako je dr. Zdravko Taler počeo svoj opis
visovačke jezerske pastrve, ne znajući da će time
potaknuti raspravu koja će potrajati sljedećih 60
godina. Naime, Taler je za svojihposjeta Visovačkom
jezeru ulovio i detaljno premjerio 37 primjeraka
jezerskih pastrva, potpuno drugačijeg izgleda od
obične potočne pastrve u rijeci Krki. Na temelju
uočenih karakteristika zaključio je da se radi o novoj
svojti jezerske pastrve, koju je nazvao visovačka
jezerska pastrva,
Salmo visovacensis
n. sp. U svome
radu iz 1950. Taler iznosi zaista detaljan opis te
pastrve, ali ne donosi njezinu fotografiju ili crtež. U
sljedećih 60 godina visovačka jezerska pastrva više
nije zabilježena pa je u
Crvenoj knjizi slatkovodnih
riba Hrvatske
(Mrakovčić i sur., 2006) proglašena
ugroženomvrstom.
Na inicijativu Javne ustanove „Nacionalni park
Krka“ i Hrvatskog društva za biološka istraživanja,
2010. godine izrađen je crtež visovačke jezerske
pastrve na temelju Talerova opisa. Crtež je izrađen
da bi se olakšala potraga za tom rijetkom pastrvom,
kroz tisak edukativnog materijala i terenska
istraživanja tijekom2011. i 2012. godine.
GLAVA I ČELJUSTI
Glava gledana s donje ili gornje strane, izrazito
je uska i prema vrhu gubice znatno zašiljena tako da
su obje čeljusti, gornja i donja duguljaste zašiljene i
uske. Gomja čeljust seže kod svih primjeraka unazad
preko, a rijetko samo do vertikale stražnjeg ruba
oka. Kod pojedinih primjeraka gornja čeljust seže
preko vertikale stražnjeg ruba oka još za polovinu
promjera oka. Na svom stražnjem kraju gornja je
čeljust znatno šira nego na prednjem. Zubi na
vanjskom rubu gornje čeljusti sežu od vrha gubice
do preko polovine njene dužine. Na stražnjoj trećini
nema zubi. U poredbi sa potočnom pastrvom (fario)
iz Dunavskog sliva, zubi su kod jednako velikih
primjeraka visovačke jezerske pastrve krupniji i veći
i duži.
DUŽINA I TEŽINA TIJELA
Od raspoloživih i pregledanih primjeraka
izmjereno je po dužini i vagnuto 35 primjeraka
pastrva. Po odnosu između dužine i težine ova se
pastrva razlikuje od ostalih salmonida, šta se vidi
već i običnim promatranjem bez mjerenja, jer je
veoma plosnata. Ova razlika u odnosu dužine i
težine nije ona prolazna ili lokalna razlika koja se
osniva na razlici u mogućnostima ishrane i drugim
uslovima života, nego je ta razlika i odnos dužine i
težine, specifičnoobilježje vrste.
OSNOVNE I TIPIČNEBOJE TIJELA
Visovačka jezerska pastrva ima osnovnu i
ZAŠTITA
14 BUK
- ZAŠTITA