Basic HTML-Version
Slika 8. Problem ekstrapolacije u obalnim
područjima jezera
Slika 9. Primjer mogućeg rješenja ekstrapolacije u
obalnim područjima
ZAŠTITA -
BUK 13
Za statističku usporedbu metoda inter-
polacijekorištenajemetodaunakrsnogvrednovanja.
Deskriptivna statistika izračunata je zasebno za
svako jezero. Razlozi su sljedeći: različita površina
jezera i gustoća uzorkovanja prilikom prikupljanja
visinskih podataka.
U slučaju korištenja samo visinskih točaka
prikupljenih batimetrijskom izmjerom pojavljuje se
problemekstrapolacije u obalnimpodručjima jezera
(sl. 8). Taj problem riješen je dodavanjem pravilnog
skupa visinskih točaka (s razmakom između točaka
od dva metra) oko svakog jezera (sl. 9). Dakle,
ako se na područje kopna ne postave točke s istim
vrijednostimavisina,pogreškeuobalnimpodručjima
modelabitćeizrazitovelike,štoćeutjecatinaizlazne
rezultate naknadnih analiza (sl. 8). Istraživanja je
dokazalo da generalno postoje znatnija odstupanja
između izobata s istim vrijednostima kada se kao
ulazni podatci koriste samo batimetrijski izmjerene
točke i kada im je pridodan pravilni skup visinskih
točaka. Odstupanja su uvjetovana prvenstveno
većim brojem visinskih točaka, što se reflektira
na promjenu interpolacijski parametara. Kod
determinističkih metoda to se odnosi na eksponent
udaljenosti (primarni parametar) i udaljenost, a
kod geostatističkih na gotovo sve parametre kod
kreiranja semivariograma.
Zaključak
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da
izlazni rezultati digitalnog modeliranja reljefa
jezera ovise o metodama prikupljanja podataka,
gustoći uzoraka, metodama interpolacije, osobina-
ma reljefa (prije svega vertikalnoj raščlanjenosti),
veličini piksela i primijenjenim algoritmima.
Glavni cilj bio je odabir najprikladnije metode
interpolacije i prostorne rezolucije za potrebe
izračuna površine, volumena i analize morfologije
dna jezera. Uspoređeno jenekolikodeterminističkih
Slika 10. Batimetrijska karta jezera 1