Basic HTML-Version
odnosi na otežano fizičko dopremanje opreme po
turističkim stazama do jezera 8), protok (brzina
protoka i nedostupnost onemogućili su premjer
dvaju jezera).
Ukupna dužina premjerenih profila iznosila je
1,7 km a broj prikupljenih točaka 572.
Raspored, gustoća i karakteristike prikuplje-
nih visinskih točaka uvjetovani su površinom,
izgledom, dostupnosti pojedinih djelova jezera i
planom izmjere (sl. 7; tab. 1 i 2)
Sekundarni podatci
Proces dobivanja sekundarnih podataka
uključivaojeprikupljanjesvihpodatakaneophodnih
za optimalno planiranje batimetrijske izmjere.
DOF i HOK korišteni su kao podloge za iscrtavanje
okvirne granice jezera i profila. Pomoću izohipsi s
HOK-a analiziran je reljef, nakon čega je utvrđen
pravac pružanja profila.
Analizomaerofotogrametrijskihpodatakado-
bivenih od DGU posredstvom JU ”NP Krka“, uočeno
je da linija visokih voda nije jasno utvrđena. Razlog
sumala jezera i bujnavegetacija, što jepredstavljalo
problem kartografima i onemogućavalo kvalitetnu
stereorestituciju. Čak ni terenskim radom ne može
se pouzdano odrediti granica koja bi reprezentirala
određeni vodostaj jer se granica između vodene i
kopnene površine neprestano mijenja. Stoga je
granica određena na temelju predloška, DOF-a i
terenskih zapažanja.
Nakon toga odlučeno je da se linija granice
jezera interpolira na temelju podataka o dubinama
i visinama (dodanog skupa visinskih točaka) izvan
ranije definirane granice obalne linije. Na taj način
moguće je u softveru zadati određeni vodostaj i
odrediti površinu jezera. Podatci o temperaturi su
bitni zbog izračuna brzine zvuka u vodi. Dobivena
vrijednost brzine zvuka važan je parametar prilikom
kalibracije dubinomjera.
Obrada batimetrijskih podataka
Izmjereni podatci prebačeni su preko kontro-
lera
Juniper System-Allegro
i programskog paketa
Fast Survey
u stolno računalo na daljnju obradu i
interpretaciju. Kontroler tijekom mjerenja kreira
zasebnu datoteku s informacijama o položaju
točke, vremenu u kojem je registrirana i njezinoj
dubini. Obrada podataka uključivala je filtriranje
podataka od šumova, najmještanje provjerenih
dubina na zajedničku referentnu razinu i, na kraju,
interpolaciju. Fitriranje podataka napravljeno
je pomoću kreiranog programa koji omogućuje
uklanjanje grubih grešaka u registraciji podataka.
Kod mjerenja dubine ultrazvučnim dubino-
mjerom pojavljivali su se šumovi. Pojednostavnjeno
rečeno, ultrazvučni snop odbija se od prve prepreke
na koju naiđe, a dubinomjer određuje udaljenost do
te prepreke i prikazuje ju kao dubinu. Ta prepreka
često nije željeno dno, već beskoristan šum. To
npr. mogu biti različiti materijali u vodi, plankton,
riba ispod sonde ili vrhovi vegetacije na dnu. Sve te
šumove potrebno je ili reducirati ili filtrirati da bi se
dobili korektni i upotrebljivi podaci.
Interpolacija podataka prikupljenih
batimetrijskom izmjerom
Da bi se dobile kontinuirane površine koje su
neophodne zaproučavanje, a time i poznavanje, dna
jezera na Skradinskom buku, potrebno je procijeniti
vrijednosti na neuzorkovanim područjima koristeći
pritom različite interpolacijske metode.
Osnovni ciljevi su sljedeći:
1) Usporediti učinkovitost determinističkih i
geostatističkih metoda interpolacije.
2) Odrediti najprikladnije interpolatore za izra-
du rasterskog modela jezera, na temelju
skupa batimetrijski izmjerenih podataka,
koristeći pritom metodu unakrsne provjere.
12 BUK
- ZAŠTITA
ZAŠTITA