Basic HTML-Version
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST -
BUK 97
od četiri do pet centimetara. Životni vijek im je oko
dvadeset godina. Rasprostranjena je u većem dijelu
Europe, osim na sjeveru i u jugozapadnm dijelu
(južnoj Francuskoj, Iberskom poluotoku, Sardiniji i
Korzici), gdje živi sredozemna gatalinka
Hyla
meridionales
, i u azijskom dijeku Turske. Živi na
područjima ispod osamsto metara nadmorske
visine. U Nacionalnom parku “Krka” uobičajena je
vrsta, koja živi na cijelom području: u makiji, uz
rubove šuma, na vlažnim livadama i u močvarama.
Veći dio godine obitava izvan vode u krošnjama
drveća, grmlju i u visokoj travi ili na trsci i rogozu.
Zbog parenja i mrijesta u vodi živi od kraja travnja do
polovice lipnja. Danju se skriva na drveću, pod
lišćem, u visokoj travi, dupljama, podzemnim
rupama i sl. U sumrak i noću spušta se na tlo zbog
hrane i vlage. Zimski san provodi od listopada do
kraja ožujka. Mužjak se glasa snažnim ritmičkim
kreketanjem. Izvrstan je penjač, skakač i plivač. U
svijetu vodozemaca gatalinka je pravi akrobat. Može
visjeti s grane držeći se samo jednom nogom ili se
priljubiti uz okomito stablo. Uspješno se penje i po
staklu. Hrani se beskralježnjacima, uglavnom
kornjašima, paucima, muhama, leptirima i gusje-
nicama. Punoglavci su biljojedi: hrane se algama i
vodenim biljem, ali i zooplanktonom. Pare se od
kraja travnja do polovice lipnja u čistim, gusto
obraslim stajaćim vodama, katkada u vodom
ispunjenim dupljama trulih panjeva ili na vrlo
vlažnom staništu jer su jaja otporna na isušivanje.
Oplodnja je vanjska. Ženka leže od 800 do 2 000 jaja,
u malim hrpicama (od 10 do 50 jaja) veličine oraha,
u plitkoj vodi, na dno gusto obraslo vodenim
biljkama. Vrh jaja je smeđe, a dno žuto-bijele boje.
Jaja su velika od 1,5 do 2 mm. Punoglavci, veliki oko
5 mm, ostaju u ličinačkom stadiju oko tri mjeseca a
narastu do 40 mm. Mlade žabice vodu napuštaju od
kraja srpnja do polovice rujna. Spolnu zrelost
postižu u trećoj ili četvrtoj godini života. Ugrožena
je promjenom i gubitkom staništa, isušivanjem
lokvi, onečišćenjem voda stajačica, unošenjem
grabežljivih riba u lokve i intenzivnom poljopriv-
redom (upotrebompesticida). U
Crvenu knjigu vodo-
zemaca i gmazova Hrvatske
uvrštena je u kategoriji
potencijalno ugrožene svojte.
Drago Marguš