Basic HTML-Version
DOGAĐANJA -
BUK 83
Glavni razlozi ugroženosti šišmiša su gubitak
staništa (zbog prekomjerne sječe starih stabala s
dupljama, zatrpavanja špilja, uređivanja špilja za
turističke potrebe ili premazivanja drvenih greda
zaštitnim kemikalijama koje su otrovne), upotreba
pesticida, smanjivanje broja kukaca, uznemi-
ravanje, isušivanje i onečišćivanje voda i sl.
Postoji više od 1 100 vrsta šišmiša, što čini go-
tovo četvrtinu ukupnog broja sisavaca u svijetu.
Nastanjuju sva područja osim polova i nekih
izoliranih oceanskih zona. U Hrvatskoj je zabilje-
ženo 35 vrsta šišmiša i sve su strogo zaštićene zavi-
čajne divlje svojte. U Crvenoj knjizi sisavaca nalazi
se čak 17 vrsta šišmiša koji su regionalno izumrli,
ugroženi, osjetljivi, nedovoljno poznati ili po-
tencijalno ugroženi.
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ raznim
akcijama pokušava širu javnost upozoriti na
ugroženost šišmiša i potrebu da se intenzivnije
zaštite. Jedna od tih akcija je i NOĆ ŠIŠMIŠA, odr-
žana u Skradinu 31. kolovoza 2013. pod motom
„DAJMOVIŠE ZAŠIŠMIŠE!“
Akcijom „DAJMO VIŠE ZA ŠIŠMIŠE“ i „I AM A
BAT, NOT BAD“ djelatnici Parka pokušali su razbiti
neke predrasude: da šišmiši piju krv, da se zalijeću u
kosu i sl. jer su one, kao i izreka „slijep kao šišmiš“
neutemeljene. Razne radionice (izrada origami
šišmiša, oslikavanje šišmiš-maski, izrada 3D šišmiša
od role papira i sl.), šišimišolimpijada, interaktivna
špilja „Upoznaj dugonogog šišmiša“, što ju je
dizajnirala Antonijo Šunjerga, tetoviranje šišmiša
air brush tehnikom, što ju je pokazala Udruga Okea
iz Rogoznice, predstava „Drvo ima srce“ u izvedbi
Tetra OZ iz Lovrana i šetnja betdetektorima („po-
traga za izgubljenim šišmišom“), sve te aktivnosti
dio su nastojanja da se stvori simpatija prema tim
bićima. Sudeći po velikom odazivu i dobrom
raspoloženjudjece, čini se da je cilj postignut.
Silvija Čaleta