Basic HTML-Version
PRIRODNA BAŠTINA
Vegetacija
Nacionalnog parka „Krka“
Područje koje obuhvaća Nacionalni park „Krka“
u vegetacijskom pogledu pripada listopadnoj ili
submediteranskoj zoni sredozemne vegetacijske
regije. U NP vidljiv je neposredan kontakt biljaka i
biljnih zajednica sunčanih, suhih i toplih staništa s
biljnim vrstama i zajednicama sjenovitih, vlažnih i
hladnijih staništa, što vegetaciju područja uz rijeku
Krku čini vrlo slikovitom. Slijedi prikaz zajednica
koje zauzimaju veće površine ili su od posebnog
značenja za područjeNP.
Vegetacija šuma
Najrašireniju šumsku zajednicu na području
Nacionalnog parka „Krka“ predstavlja
zajednica
hrasta medunca i bijelog graba
(
Querco-
Carpinetum orientalis
). Najčešće je razvijena u
obliku niskih šuma ili šikara, dok je visoka šuma
rijetka. Od drveća i grmlja u njoj se ističu bijeli grab
(
Carpinus orientalis
), hrast medunac (
Quercus
pubescens
), crni jasen (
Fraxinus ornus
), makljen
(
Acer monspessulanum
), pucalina (
Colutea arbor-
escens
), grašar (
Coronilla emeroides
) i smrdljika
(
Pistacia terebinthus
). Od ostalih vrsta česte su
primorska šparoga (
Asparagus acutifolius
), tetivka
(
Smilax aspera
), plemenita pavitina (
Clematis
flammula
), jesenska šašika (
Sesleria autumnalis
),
perasta kostrika (
Brachypodium pinnatum
), halerov
šaš (
Carex hallerana
), primorska oštrica (
Dactylis
hispanica
) i dr.
Na strmim obroncima uz rijeku Krku, u pojasu
vegetacije bjelograbovih šuma i šikara, na
najtoplijim obroncima južne ekspozicije često se
razvijaju
fragmenti vazdazelene vegetacije hrasta
crnike
(
Orno-Quercetum ilicis
), u kojima se grmovi-
ma crnike (
Quercus ilex
) pridružuju crni jasen (
Fraxi-
nus ornus
), lemprika (
Viburnum tinus
) i vazdazelena
krkavina (
Rhamnus alaternus
) a na otvorenijim
staništima ponegdje i vlasnati bušin (
Cistus incanus
subsp.
incanus
). Na hladnijim staništima strmih
obronaka sjeverne ekspozicije, na nešto većoj
nadmorskoj visini, u zoni bjelograbovih šuma i
šikara mjestimice se pojavljuje i crni grab (
Ostrya
carpinifolia
), koji u još višim predjelima primorja
(mediteransko-montanom pojasu) izgrađuje razli-
čite tipove crnograbovih šuma (
Ostryo-Quercetum
pubescentis
,
Seslerio-Ostryetum
i dr.).
Niske otvorene šikare koje nastaju degrada-
cijom šuma i šikara hrasta medunca i bijeloga graba
predstavljaju
šibljak drače
(
Paliuretum spinae-
christi
). Za tu je zajednicu važan trnoviti grm drača
(
Paliurus spina-christi
) a česti su i grmovi srednja
krkavina (
Rhamnus intermedia
), smrdljika (
Pistacia
terebinthus
), primorska šmrika (
Juniperus oxy-
cedrus
) i bijela metla (
Osyris alba
). U sloju niskog
rašća javljaju se brojne vrste trava, kao npr. smilica
(
Koeleria splendens
), perasta kostrika (
Brachy-
podium pinnatum
), kršin (
Chrysopogon gryllus
) i us-
pravni ovsik (
Bromus erectus
), i mnoge druge biljne
vrste. S prestankom ispaše ili sječe šibljak drače
postupno mijenja svoj florni sastav i razvija se u
smjeru šikare i šume hrastamedunca i bijelog graba.
Uz rubove polja, pašnjaka i livada često je na
području Parka razvijena grmolika vegetacija živih
ograda. Radi se tu o
zajednici sviba i obične kaline
s dračom
(
Corno-Ligustretum paliuretosum
), koja je
karakteristična upravo za živice submediteranskih
područja. U njoj se, pored vrsta koje rastu i po
živicama u unutrašnjosti Hrvatske, kao što su svib
(
Cornus sanguinea
), kalina (
Ligustrum vulgare
), crni
50 BUK
- PRIRODNA BAŠTINA