Basic HTML-Version
PRIRODNA BAŠTINA -
BUK 49
poljska ševa (
Alauda arvensis
), lastavica (
Hirundo
rustica
), primorska trepteljka (
Anthus campestris
),
crnoglavi batić (
Saxicola torquata
), crnoprugasti
trstenjak (
Acrocephalus melanopogon
), velika
strnadica (
Emberiza calandra
), močvarna strnadica
(
Emberiza schoeniclus
) i čižak (
Carduelis spinus
).
Na Roškom slapu zabilježene su 24 svojte
sisavaca, predstavnika 13 porodica. U Crvenu knjigu
ugroženih sisavaca Hrvatske u kategoriji nedovolj-
no poznate i vjerojatno ugrožene svojte uvrštena je
vidra (
Lutra lutra
) a u kategoriji potencijalno ugro-
žene svojte mali topir (
Rhinolophus hipposideros
) i
vuk (
Canis lupus
).
Najstariji tragovi ljudskog življenja na Roškom
slapu pronađeni su u Oziđanoj pećini, smještenoj na
lijevoj obali rijeke Krke, gotovo na vrhu kanjona,
usred dvadesetak metara visoke, okomito položene
litice, iznad Ogrlica. Naziv je dobila po suhozidu na
ulazu nad strmom liticom. Speleološki je objekt
srednje veličine, dug 59, širok od 5 do 7, visok oko
2,5 m. Jednostavne je morfologije, s dva „dimnja-
ka“ u stražnjem dijelu, visoka od 8 do 10 m. Špilja je
oblikovana u naslagama konglomerata. I za najve-
ćih kiša uglavnom je suha, tek je na nekoliko mjesta
vidljivo prokapavanje, koje na kamenom stropu
tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve a na podu
„razlivene“ stalagmite. U špilji je pronađen velik
broj ulomaka keramičkih posuda, koje svjedoče o
nazočnosti svih neolitičkih kultura jadranskoga
prostora (
impresso
, danilske i hvar-ske), potom
eneolitičke i kulture ranoga i srednjega brončanoga
doba, dakle od oko 5 000 godina pa, kontinuirano,
sve do1500godina prije Krista.
U rimsko doba na području Roškog slapa bili su
naseljeni vojni veterani, o čemu svjedoče tri u živoj
stijeni isklesana vojnička nadgrobna natpisa. Prvi je
pripadao konjaniku XI. legije Marku Fraksaniju
Sekstu, rođenom u Regio Lepido, drugi vojniku
Apliniju, rodom iz Faventia, koji je kao centurion
služio u IIII. makedonskoj legiji, a treći vojniku Titu
Ciliju, rodom iz Laranda, veteranu XI. legije.
Na lijevoj, drniškoj obali rijeke smješteno je
nekoliko vodenica, stupa za obradu vune i valjavica
za pranje sukna. Ti spomenici ruralnog graditeljstva
i gospodarske prošlosti svjedoci su suživota čovjeka
i rijeke.
Drago Marguš
Ulomak keramičke posude - impresso kultura
Kameni ručni žrvanj
Oziđana pećina