Šesti, pretposljednji slap rijeke Krke, 35,5 km udaljen od izvora, ime duguje gradini Rog.
Visok je 25,5 m, dug 650 m. Prepoznatljiv je po sedrenim kaskadama na početku barijere, koje zbog svoje ljepote nose naziv Ogrlice.
Od sedrenih oblika, tu nalazimo brade, špilje, pragove i čunjeve, koji su njegova osobitost. Najviši slap, na kraju barijere, širi se kao lijevak i bučno obrušava u Visovačko jezero.
Roški slap bogat je vegetacijom. Na barijerama nalazimo mahovine (Cinclidotus aquaticus, Rhynchostegium riparoides, Fontinalis antipyretica, Pellia endiviifolia), u plitkoj i mirnoj vodi zajednice niskih zeljastih biljaka, a u dubokoj zajednice tršćaka.
Roški slap okružuju bijela vrba (Salix alba), vrba rakita (Salix purpurea) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia).
Posjetiteljima su posebno atraktivne obnovljene mlinice, stupa za obradu vune i valjavica za pranje sukna – spomenici tradicijskog graditeljstva i gospodarske prošlosti toga kraja.
Obale Krke na tom su mjestu još od rimskih vremena spojene cestom. U blizini Roškoga slapa nalazi se Oziđana pećina, koja čuva najstarije tragove čovjekova života na tom prostoru.
Na desnoj obali Krke 1910. godine izgrađena je mala protočna hidroelektrana Roški slap.
