Manojlovački slap, 19,5 km udaljen od izvora, najviši je i najraskošniji slap rijeke Krke: visok je 59,6 m, dug 500 m, širok 80 – 100 m. Sastoji se od niza sedrenih barijera.
Najviša, ujedno i posljednja, visoka 32,2 m, nalazi se na mjestu na kojemu tok rijeke iz smjera sjeverozapada oštro zaokreće prema jugoistoku. Zbog svojih brada, špilja i polušpilja, slap je dom raznim vrstama mahovina, kao što su Eucladium verticillatum i vrste iz rodova Fissidens, Bryum, Didymodon i Gymnostonum. Duge, prostrane brade i zavjese na velikom slapu formira vrsta Palustriella commutata, jedna od najznačajnijih sedrotvornih mahovina.
Rubovi kanjona i slap ukrašeni su raznolikim biljnim svijetom: crnim grabom (Ostrya carpinifolia), poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia), svibovinom (Cornus sanguinea), vrbom rakitom (Salix purpurea), smokvom (Ficus carica) i rijetkom papratnjačom, tercijarnim reliktom, gospinim vlaskom (Adiantum capillus veneris). U toplom dijelu godine preko slapa se prelijeva mala količina vode jer mu vodu uzima akumulacija obližnje HE Miljacka.
Pogled na Manojlovački slap jedan je od najdojmljivijih prizora na rijeci.
U njemu su uživali i car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta Austrijska, poznatija kao Sissi, kad su ga posjetili 1875. godine, o čemu svjedoči i natpis uklesan u živoj stijeni na vidikovcu iznad slapa.
