Praćenje stanja populacije čovječje ribice na području NP „Krka“
Čovječja ribica jedini je pravi stigobiontni kralježnjak u Europi. Specifičnost te vrste je u tome što je ona jedini živući predstavnik roda Proteus. Najbliži srodnik mu je rod Necturus iz Sjeverne Amerike, što nam govori da je čovječja ribica prisutna na ovom području više od dvjesto milijuna godina. Ta nevjerojatna vrsta svjedočila je nastanku i nestanku dinosaura.
Praćenje stanja populacije čovječje ribice Proteus anguinus provodi se metodom linijskog transekta za vrijeme niskog vodostaja, odnosno slabog protoka vode, i optimalne vidljivosti. Istraživač, speleoronilac, roni po prethodno definiranoj transektnoj liniji poznate duljine i broji sve jedinke koje vidi ispred sebe i one lijevo i desno od sebe, a podaci se zatim obrađuju u programu DISTANCE 8.0. Analizom podataka dobiva se apsolutna procjena populacije, odnosno broja odraslih jedinki čovječje ribice po četvornom metru. Konačni rezultat izračunava se kao relativna veličina populacije odraslih, spolno zrelih jedinki za cijeli lokalitet (poznati dio špilje). Ta metoda dovoljna je za takav tip monitoringa, kojemu je cilj primarno pratiti trend populacije kroz dulje razdoblje.
Čovječja ribica ciljana je vrsta područja ekološke mreže Natura 2000 Šire područje NP „Krka“ (HR2000918). Na području NP „Krka“ prisutna je u špiljama na području Miljacka slapa: Miljacki II, Miljacki III, Miljacki IV i Sustavu Miljacka I – V te u Jami nasuprot Torka na ušću Čikole u Krku. Sustavno praćenje populacije čovječje ribice od 2017. godine provodi se u špilji Miljacka II i Sustavu Miljacka I – V (prethodno od 2012. godine kroz projekt Proteus), od 2019. godine u špilji Miljacka III, a ove godine stanje populacije prvi je put praćeno u špilji Miljacka IV.
Praćenje duž definiranih transekata u špiljama na području Miljacka slapa obavljeno je u kolovozu i studenome 2022. godine. Primjerci čovječje ribice, adultni i subadultni, evidentirani su u svim špiljama. Procijenjena populacija u Sustavu Miljacka I – V je dvanaest jedinki na 3 600 m2, slijede populacije iz špilje Miljacka II i Miljacka III s po pet jedinki na 3 600 m2. Procijenjen broj od osamnaest jedinki na 3 600 m2 u špilji Miljacka IV rezultat je malog broja evidentiranih jedinki i malog broja ponavljanja transekata, na što nam ukazuju granice procjene (velika nepreciznost), pa za taj lokalitet, da bi se dobila preciznija procjena, treba povećati napor, odnosno populaciju treba pratiti najmanje dvaput godišnje.
Analizom populacije obavljenom na temelju podataka dobivenih tijekom pet godina njezina praćenja u Sustavu Miljacka I – V i špilji Miljacka II utvrđen je negativan trend, ali ne i direktni uzroci njezine ugroženosti. S obzirom da je populacija čovječje ribice prisutna u gotovo svim dijelovima speleoloških objekata, te su oscilacije moguće i zbog kretanja jedinki unutar sustava ovisno o vodostaju i dostupnosti hrane. Za špilje Miljacka III i Miljacka IV broj jedinki i broj praćenja nije bio dostatan za procjenu trenda. Prema prvim podatcima, izgledno je da je populacija u špilji Miljacka III sličnija onoj iz Sustava Miljacka I – V.
Iako je područje NP „Krka“ sigurno utočište za tu vrstu, voda koja protječe tim podzemnim sustavom može donijeti štetne tvari koje mogu imati negativan utjecaj na čovječju ribicu i ostalu špiljsku faunu. S ciljem otkrivanja uzroka toga negativnog trenda provest će se daljnja istraživanja i nastaviti pratiti stanje kako bismo pravovremeno reagirali i očuvali stanišne uvjete i stabilnost populacije čovječje ribice.
Foto: Petra Kovač Konrad, Dušan Jelić
