1500 m

Bogatić Miljevački

  • Iz smjera Drniša ili Roškoga slapa ide se u smjeru Bogatića Miljevačkog
  • Treba slijediti putokaz prema pješačkoj stazi a automobil parkirati na proširenju na početku staze
  • Prva polovica staze, do vidikovca, makadamska, ravna je, od vidikovca se spušta kroz usjeke u brdu, zatim niz kamenu liticu/ploču do Ogrlica iznad Roškog slapa; treba predvidjeti povratak na početnu točku
  • Stazi se može pristupiti i s Roškoga slapa; treba predvidjeti povratak
  • Niz kamenu liticu postavljena je zaštitna ograda
  • Posebna napomena: treba obuti kvalitetnu protukliznu obuću, zbog kose kamene litice. Preporuča se obilazak samo za suha vremena

 

Stari put niz roške gudure do mlinica i vode

Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do vode i posjeda koje su obrađivali danas je pješačka staza, na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškoga slapa. A pogled je vrijedan uspona ili spusta, podjednako zahtjevnih, niz tu, kako joj samo ime kaže, uglačanu ploču uz roške gudure. Još je u prošlom stoljeću Jasna Skelin Duboković, drniška vizionarka, govorila o uređenju staze do vodenica jer se s te ploče vidi sva ljepota kanjona: orlovski par koji kruži iznad ruševina Rogova, razasute Ogrlice, modrozelene vode stiješnjene u kanjonu Među gredama… Vidi se i kuća Jasne Skelin Duboković, plemkinje koja je na Roškome slapu odrasla i cijeli svoj život posvetila njegovoj valorizaciji i razvoju.

Takva mjesta, uzvišena i nadmorski i duhovno, mjesta su istančanih djela prirode i dom raznolikim živim stvorenjima. U blizini sela Bogatića, na gornjem dijelu te ukošene litice, zvane Ploča, visoko iznad Roškoga slapa, na nadmorskoj visini od 156 m, nalazi se i jama Suza na Ploči, nazvana po ulaznom otvoru u obliku suze. Riječ je o malom, jednostavnom objektu, dugom pet, dubokom tri i pol metra, s vertikalnom razlikom od oko šest metara. U njoj stanuje dalmatinski špiljski konjic, tercijarni relikt i endem zapadnoga Mediterana.

Ako se popnete pješačkom stazom, naći ćete se sasvim blizu pticama nebeskim. Stijene i litice na Roškome slapu i u kanjonu Među gredama staništa su dvadeset dvjema vrstama ptica. Tu se gnijezdi orao zmijar, koji u potrazi za hranom satima lebdi nošen zračnim strujama. Kanjon iznad Roškoga slapa gnjezdište je pećinske i hridne lastavice, piljka i bijele čiope. U pukotinama stijena i polušpiljama gnijezdi se divlji golub, druževna ptica koja živi u manjim jatima cijele godine, a na liticama ili velikim blokovima kamenja modrokos. Iznad Roškoga slapa često se mogu vidjeti obiteljska jata gavrana. U pukotinama strmih stijena ili napuštenim gnijezdima ptica grabljivica u nepristupačnim šumama gnijezdi se ušara. Glasa se s „uu-hu“, osobito često u proljeće za gniježđenja, a pjev joj se čuje na udaljenost do četiri kilometra. U dijelu kanjona iznad Roškoga slapa, iako se tu više ne gnijezde, povremeno se mogu vidjeti, u potrazi za hranom, sivi sokol i prugasti i suri orao.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content