1800 m

Bačići

Staza počinje u Drinovcima na lijevoj obali Krke; parkiralište se nalazi uz cestu koja prolazi kroz naselje

To je makadamska staza koja vodi kroz suhozide do proširenja a zatim se spušta prema Krki

Treba predvidjeti povratak na polazišnu točku

 

Vozeći se Miljevcima, kamenitom zaravni koju tvore kanjoni Krke i Čikole i planina Promina, na kojoj se rasulo sedam sela i četrdesetak zaselaka, čovjek vidi samo suhu zemlju i kamen. Da ne zna, teško bi povjerovao da tuda prolazi silna voda rijeke Krke, koja je na zapadnoj obali toga platoa stvorila jednu od najvećih prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti Hrvatske.

Ako se tko uputi stazom iz malog zaseoka Bačići u naselju Drinovci, na samom njezinom kraju dočekat će ga jezero na kojemu je otočić – nekad zvan Bijela stijena (Lapis albus) – opasan visokim jablanovima. Na njemu su crkvica i samostan, okruženi mirisnim mediteranskim vrtom. Visovac je otok mira i molitve, stoljetno odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, čiju su sliku, prema legendi, franjevci donijeli kada su stigli na otok 1445. Čuvaju ga ferman sultana Mehmeda IV., iz 17. stoljeća, koji Visovcu jamči sigurnost, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka koji se proslavio u borbi s Turcima. Osim njih, u samostanskoj zbirci pohranjeni su brojni vrijedni predmeti, inkunabule i umjetnine. Papa Inocent XI. u 16. je stoljeću dekretom dodijelio oprost svima onima koji ga na Visovcu zatraže 2. kolovoza, kada katolici slave Gospu od Anđela.

Kao što je Visovac nastao na osnovici bijele stijene, tako je i staza koja vodi do njega omeđena kamenom – suhozidima, koji su slagani tradicionalnim umijećem gradnje u dosluhu s prirodom, bez upotrebe vezivnog materijala, a koje je 28. studenoga 2018. upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

Kada je čovjek želio ograditi svoj komad zemlje, nastale su međe. Kada ga je počeo obrađivati, gradio je podzide kako bi plodno tlo sačuvao od erozije. Iskrčeni kamen slagao je u gomile, a da bi se sklonio od nevremena, u polju je gradio kružne suhozidne građevine, bunje (ili „ćemere“, kako ih još zovu). Ti oblici od kamena simbol su stoljetne borbe čovjeka s tvrdom zemljom na kojoj se nastanio. Simbol su neslomljive volje i težaka i tla, iz čijeg se međuodnosa rađaju rijetka blaga, poput slatkog vina i gorkog ulja ili pejzaža kojima se i danas divimo.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content