Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do vode i posjeda koje su obrađivali danas je pješačka staza Niz ploču, na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškoga slapa. A pogled je vrijedan uspona ili spusta, podjednako zahtjevnih, niz tu, kako joj samo ime kaže, uglačanu ploču uz roške gudure. Još je u prošlom stoljeću Jasna Skelin Duboković, drniška vizionarka, govorila o uređenju staze do vodenica jer se s te ploče vidi sva ljepota kanjona: orlovski par koji kruži iznad ruševina Rogova, razasute Ogrlice, modrozelene vode stiješnjene u kanjonu Među gredama.

Takva mjesta, uzvišena i nadmorski i duhovno, mjesta su istančanih djela prirode i dom raznolikim živim stvorenjima. U blizini sela Bogatića, na gornjem dijelu te ukošene litice, zvane Ploča, visoko iznad Roškoga slapa, na nadmorskoj visini od 156 m, nalazi se i jama Suza na Ploči, nazvana po ulaznom otvoru u obliku suze. Riječ je o malom, jednostavnom objektu, dugom pet, dubokom tri i pol metra, s vertikalnom razlikom od oko šest metara. U njoj stanuje dalmatinski špiljski konjic, tercijarni relikt i endem zapadnoga Mediterana.

Ako se popnete pješačkom stazom, naći ćete se sasvim blizu pticama nebeskim. Stijene i litice na Roškome slapu i u kanjonu Među gredama staništa su dvadeset dvjema vrstama ptica. Tu se gnijezdi orao zmijar, koji u potrazi za hranom satima lebdi nošen zračnim strujama. Kanjon iznad Roškoga slapa gnjezdište je pećinske i hridne lastavice, piljka i bijele čiope. U pukotinama stijena i polušpiljama gnijezdi se divlji golub, druževna ptica koja živi u manjim jatima cijele godine, a na liticama ili velikim blokovima kamenja modrokos. Iznad Roškoga slapa često se mogu vidjeti obiteljska jata gavrana. U pukotinama strmih stijena ili napuštenim gnijezdima ptica grabljivica u nepristupačnim šumama gnijezdi se ušara. Glasa se s „uu-hu“, osobito često u proljeće za gniježđenja, a pjev joj se čuje na udaljenost do četiri kilometra. U dijelu kanjona iznad Roškoga slapa, iako se tu više ne gnijezde, povremeno se mogu vidjeti, u potrazi za hranom, sivi sokol i prugasti i suri orao.


Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96

Warning: Attempt to read property "term_id" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96


Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 100

Warning: Attempt to read property "name" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 100

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  07/01/2025
Program V. Green Eye Festivala

Peti Green Eye, filmski festival o zaštiti okoliša i očuvanju prirode, ove godine posvećen je održivu razvoju i ekološkoj stabilnosti

  19/12/2024
Krka kroz objektiv 2024. godine: zlatno priznanje za četrdeset godina zaštite i održivog razvoja

Nacionalni park „Krka“ obilježava još jednu uspješnu godinu očuvanja prirodne i kulturne baštine te suradnje s lokalnom zajednicom, dok se priprema za proslavu značajne obljetnice u 2025. godini

  11/12/2024
Prvi nalaz bijele strnadice u Nacionalnom parku „Krka“

Izuzetno nas veseli što možemo objaviti da je na području Nacionalnog parka „Krka“ prvi put zabilježen nalaz bijele strnadice (Plectrophenax nivalis), čime se ptičji fond u Parku povećava na čak 230 vrsta

  11/12/2024
Istraživanje Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae Kovačević 1959 na području NP „Krka“

U 2024. godini provedena je prva faza istraživanja Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae (NATURA 2000 kôd 62A0)

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza