Skradinski buk – posljednja, najduža barijera na rijeci Krki, najpoznatiji prizor iz Nacionalnog parka

Skradinski buk, najpoznatiji i najposjećeniji slap na rijeci Krki, najduža je sedrena barijera u Europi, široka od 200 do 400 m, s ukupnom visinskom razlikom od 45,7 m. Oko njega vodi, preko drvenih mostića, 1 900 m duga staza, koja prolazi kroz splet vodenica koje danas čine etno-selo i pokraj ostataka HE Krka, druge na svijetu hidroelektrane na izmjeničnu struju. Iako tuda hrli najveći broj posjetitelja da bi vidjeli veličanstveni slap, onaj tko uspori i uputi se stazom duha otvorena za prirodu ugledat će ljepotu na svakom od 2 195 koraka koje treba načiniti da bi se staza prošla.

Staza vodi preko žive vode. Čovjek hoda drvenim mostićima dok se pod njim praćaka liska i pliva ilirski klen. Uokolo svuda zelenilo. Čuje se kreket zelene žabe. Trepere modra i prugasta konjska smrt – vretenca, živopisne letjelice vila. Brzo oko uhvatit će i hitru kretnju bjelouške ili zaron ribarice. Za sve one koje zanima što je to što vide postavljene su edukativne table duž cijele staze.

S vidikovca na stazi na desnoj obali rijeke najbolje se vidi stvoriteljica slapova, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“ – sedra. Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskoga krša, ali rijetko gradi slapove poput ovih na Krki. Dođete li ljeti, vidjet ćete sedrene barijere odjevene u zelenu mahovinu. Ako vas put nanese zimi, doživjet ćete bijele vodene valove, kao da su se spustili nebeski kumulusi. Velika količina pjene koju vidite ispod slapova na Skradinskom buku ustvari je prirodni sapun. Na drvenom mostu preko slapova najbliži ste vodi.

Skradinski buk mjesto je slavne povijesti i bogate kulturnopovijesne baštine. Sa staze možete vidjeti ostatke HE Krka, prve hidroelektrane na svijetu koja je osvijetlila jedan grad – Šibenik. Carski vidikovac na lijevoj obali staze mjesto je s kojeg se Skradinskom buku divio austrougarski car Franjo Josip I. sa suprugom Elizabetom. Vodenice na Skradinskom buku predindustrijska su postrojenja u kojima je nekada cijela Dalmacija mljela žito. Dalmatinski buhač, mljeven u vodenicama obitelji Šupuk na Skradinskom buku, koristio se kao insekticid za prokopavanja Panamskog kanala. U obnovljenom etno-selu susrest ćete mlinara, kovača i tkalju, u narodnoj nošnji, koji će vam s puno znanja i ljubavi prezentirati te stare zanate.

Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96

Warning: Attempt to read property "term_id" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96