Na rijeci Krki tragovi rimskog doba sačuvani su u Burnumu, dok nad kanjonom i danas bdije pet srednjovjekovnih utvrda
18/04/2023
Biser antičke arhitekture u našim krajevima, rimski vojni logor Burnum, skriven je u kamenu i kršu Dalmatinske zagore, na mjestu gdje su se u rimsko doba križale važne prometnice, s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru. Danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojne bazilike (sudnice) i dobro sačuvan amfiteatar, jedini takav na području Hrvatske. U iskopavanjima su pronađeni brojni nalazi, koji su izloženi u Arheološkoj zbirci u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima. Uz rijeku Krku nalaze se ostatci čak pet srednjovjekovnih utvrda (Ključica, Kamičak, Bogočin, Nečven i Trošenj) koje su podignuli hrvatski velmože i knezovi.
Niti jedna od četiriju rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda na svojim obalama koliko ih ima Krka: duž čitava njezina toka, od izvora do ušća, nalaze se brojna utvrđenja ili fortifikacije. Srednjovjekovni utvrđeni gradovi – kamene utvrde – bili su u posjedu hrvatskih velikaških obitelji. Osim što su imale obrambenu funkciju, neke od tih utvrda bile su i jezgre naselja. Najveća utvrda na području Parka, danas najočuvanija, i grad pod njome, bila je Ključica, podignuta na strmoj i neravnoj hridi na desnoj obali rijeke Čikole oko dva kilometra uzvodno od njezina utoka u Krku.
U selima uz Krku već se stoljećima prepričava legenda o nesretnim mladencima i tužnome ocu, knezu Bogoju, koji je u zidove utvrda Nečven i Trošenj dao zazidati dvije seoske djevojke, sestre blizanke, da danju i noću plaču za njegovim sinom Bogdanom, koji se utopio spašavajući svoju zaručnicu Miljevu od strašnoga zmaja. Bedemi tih srednjovjekovnih gradova, visoko na rubovima kanjona, na suprotnim obalama rijeke, oduvijek su privlačili pažnju. Danas ih se može vidjeti s pješačkih staza ili za izleta brodom s Roškoga slapa.
Nekadašnji rimski vojni logor Burnum u cijelosti se nalazi na prostoru Nacionalnog parka „Krka“. Gledano očima arheologa, vrijeme je poštedjelo obilje nalaza pa će desetljeća proći dok se u potpunosti ne istraži područje krševite bukovačke zaravni zapadno od rijeke Krke. Krka je nekada bila razdjelnica dvaju ilirskih, nerijetko zavađenih, naroda: Liburna i Delmata. Rimljani su prilikom pacifikacije Ilirika na tom mjestu podigli vojnički logor radi držanja pod nadzorom ratobornih Delmata. Krajem 1. stoljeća vojska je otišla, a Burnum se transformirao u grad municipalne razine, čiji je zaštitnik bio Herkul. Najimpozantnije su ruševine amfiteatra, koji je mogao primiti do šest tisuća osoba. Pored iznimna arheološkog značaja, taj je prostor vrijedan i u kulturološkom i doživljajnom pogledu, stoga je nezaobilazno odredište svim posjetiteljima Parka.
Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96
Warning: Attempt to read property "term_id" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96
Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 100
Warning: Attempt to read property "name" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 100
JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE
Pedeset posto povoljnije cijene ulaznica u NP „Krka“ za pješake i bicikliste za Europski tjedan mobilnosti
Od 16. do 22. rujna 2024. promotivna cijena za pješake i bicikliste na ulazima Skradinski most, Stinice i Roški slap iznosi 20 eura za cijeli Park, a 10 eura za srednji i gornji tok Krke.
14. Susret konzervatora-restauratora HMD-a u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima
Eko kampus „Krka“ u Puljanima domaćin je 14. susreta Sekcije konzervatora-restauratora Hrvatskog muzejskog društva, koji će se održati 12. i 13. rujna 2024. Tema ovogodišnjeg susreta je očuvanje kulturne baštine na temelju suvremenih metoda i tehnologija.
Ekološka akcija u srcu prirode: volonterski program „Čistač rijeke Krke“ za očuvanje okoliša
Volonterski program „Čistač rijeke Krke“ održan je od 26. kolovoza do 1. rujna 2024. godine na području Nacionalnog parka „Krka“
Kartiranje ciljne vrste livadni procjepak
Livadni procjepak (Chouardia litardierei) endemična je ilirsko-balkanska vrsta koja raste na otvorenim, povremeno plavljenim ili vlažnim staništima, uglavnom livadama, travnjacima i bazofilnim cretovima.