Murva na Skradinskom buku: svilena povijest Skradina

Nije poznato tko je na Skradinskom buku posadio murvu koja generacijama stoji na desnoj obali rijeke ispod ostataka mlinice Budim, ali ona je simbol svilene prošlosti i slatke sadašnjosti ovoga kraja. Ista ta murva, bijeli dud (Morus alba L.), ovogodišnji je kandidat za Hrvatsko stablo godine. Natjecanje organizira Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, a uz murvu sa Skradinskog buka natječe se i Sestrica iz Mikluševaca, crna topola (Populus nigra L.) iz Vukovarsko-srijemske županije. Glasovati se može na mrežnoj stranici https://www.zastita-prirode-dnz.hr/glasaj-za-hrvatsko-stablo-2023-godine/ od 1. do 30. rujna 2023. Pobjednik će biti proglašen 13. listopada 2023., a organizator će ga kandidirati za Europsko stablo godine 2024.

Za murvu ili dud Vergilije je rekao da je najpametnija biljka, koja, čekajući toplo vrijeme, zadnja procvjeta. Njezini su plodovi ukusni i ljekoviti, a lišće hrana za dudova prelca (Bombyx mory), leptira koji se još naziva i dudovim svilcem ili svilenom bubom jer se iz njegove čahure dobivaju svilena vlakna. Iz Kine i Japana dudov prelac doputovao je Putom svile i do naših krajeva.

Kako nam kazuje don Krsto Stošić, upravo se u Skradinu u prvoj polovici 19. stoljeća nalazilo najveće uzgajalište svilene bube u Dalmaciji: tridesetih godina 19. st. Skradin je, uz Rab, bio najveći proizvođač čahura dudova prelca u Dalmaciji. Do šezdesetih godina 19. st. proizvodnja svilenih čahura u Dalmaciji rasla je, no s pojavom bolesti duda naglo je pala. Početkom 20. st. Skradin je bio jedino mjesto u Dalmaciji u kojem su se proizvodile čahure i svila. Proizvodnja je, zbog niskih cijena, zamrla pred Prvi svjetski rat. U Skradinu je postojala i svilana, koju je izgradila obitelj Rosa oko 1840. godine.

Procijenjeno je da je bijeli dud (Morus alba L.) na Skradinskom buku star oko četiristo godina. Opseg njegova debla na prsnoj visini iznosi 475 cm. Krošnja je okruglasta i razgranjena. Kora debla u mladosti je plitko izbrazdana, narančastosmeđa, kasnije uzdužno izbrazdana, sivosmeđa i hrapava. Listovi su naizmjenično raspoređeni, jednostavni, cjeloviti ili urezani, krupno nazubljena ruba. List je svjetlozelen, sjajan, s donje strane zelenkastosiv, uz žile dlakav. Upravo listovi sadrže mliječni sok kojim se gusjenica dudova svilca hrani. Dud cvjeta u travnju i svibnju za vrijeme listanja. Plod je bijele, ružičaste ili tamnocrvene boje, jestiv, a dozrijeva u lipnju i srpnju.

U kineskoj medicini murva je još od davnina poznata kao snažan saveznik ljudske krvi. Plodovi bijelog duda koriste se kod liječenja anemije, dijabetesa, opće slabosti i slabokrvnosti, opstipacije i probavnih smetnji, a djeluju i antikancerogeno i protuupalno. Murva sadrži magnezij, kalcij, fosfor i kalij u velikim količinama i C, E i K vitamin. Može se jesti odmah čim se ubere, a može se koristiti i za pripremu džemova, slastica, kompota ili rakije.

Kao takva, murva je dio naše tradicije, ali i prepoznatljiva slika našeg krajobraza. Kao manifestacija samoga života, drveće je oduvijek snažno povezano s čovjekom, pa tako i stari dud na Skradinskome buku danas pruža hlad i zaklon novim naraštajima.

Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96

Warning: Attempt to read property "term_id" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96