Kulturnopovijesna baština koja svjedoči o stoljetnom korištenju snage vode

Vodenice na rijeci Krki spomenici su ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, ali i etnološko-etnografski spomenici, upravo zbog načina na koji su se koristile. Zato su u obnovljenim vodenicama na Skradinskom buku prezentirani stari zanati, mljevenje žita, tkanje i kovanje, ali i način života ovdašnjih stanovnika. Na rijeci Krki danas se nalaze tri hidroelektrane izgrađene početkom 20. stoljeća: HE Miljacka, HE Roški slap i HE Jaruga na Skradinskom buku. Ostatci najstarije, HE Krka, nalaze se na Skradinskom buku. Izložbu o industrijskoj arhitekturi na rijeci Krki možete pogledati u obnovljenoj vodenici na Skradinskom buku.

Iskoristiti snagu vode, koje je bilo u izobilju, i pretvoriti je u korisni rad bio je primarni cilj ljudi nastanjenih na obalama rijeke ili u njezinoj neposrednoj blizini. O tomu kako je lokalno stanovništvo koristilo vode rijeke Krke zorno svjedoče brojni mlinovi koji su postojali i još postoje duž njezina toka. U životu stanovnika Dalmacije, a u srednjem vijeku i širega prostora, vodenice su imale iznimno značenje pa su zbog toga često bile uzrok sukoba. Jesu li vodenice na Krki postojale još u antičko doba, nije poznato, no, zahvaljujući pisanim povijesnim izvorima, znamo da su u srednjem vijeku i kasnije postojale duž čitavog toka rijeke Krke. Iako su često mijenjale vlasnike, vodenice su tijekom povijesti u osnovi ostajale iste, gotovo bez ikakvih tehničkih inovacija. Gotovo svaka vodenica imala je stupu i koš. U stupi su se omekšavali domaće grubo sukno i pokrivači.

Najbolje su očuvane, danas obnovljene, vodenice na Skradinskom buku. Na Buku je najveći očuvani sklop kuća Gornja kuća, koja se sastoji od vodenice s mlinom, kuhinje na katu, mlinareva stana i staje. U prizemlju je šest obnovljenih mlinova, odnosno mlinskih kola, koji rade na principu drobilice.

Korištenje vodnog bogatstva za potrebe navodnjavanja, vodoopskrbe i proizvodnje električne energije zahtijevalo je dobro poznavanje karakteristika vodnog režima. Iskorištavanje vodnih snaga počelo je s jednostavnim postrojenjima, kao što su vodenice za žito, da bi se krajem 19. st. proširilo na proizvodnju električne energije.

Dalmatinska Niagara. Tim je imenom rijeku Krku novinar Joško Čelar nazvao još 1966. Dvije rijeke povezuje i podatak da je prva hidroelektrana na rijeci Krki puštena u pogon 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon što je prema patentima Nikole Tesle proradila prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare. Navečer toga dana ostvaren je prvi prijenos izmjenične struje na veliku udaljenost u Hrvatskoj, a Šibenik postao prvi grad na svijetu koji je dobio izmjeničnu električnu struju za svoja postrojenja.

 

Warning: Undefined array key 0 in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96

Warning: Attempt to read property "term_id" on null in /home/npkrka/public_html/wp-content/themes/np-krka/single.php on line 96