Visovac

Otok Visovac spada u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu su do sredine 15. st. boravili eremiti sv. Augustina, a od 1445. franjevci, koji su 1576. tu izgradili samostan i crkvu Majke od Milosti, koji s prekrasnim krajolikom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu.

Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otok mira i molitve, a franjevački samostan tvrđava duhovnosti i vjere, jedan od kamena temeljaca opstojnosti Hrvata i očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Samostan posjeduje znatnu arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s vrijednim knjigama, među kojima je i nekoliko inkunabula. Samostan, crkva, otok Visovac i Visovačko jezero prirodna su, kulturna, povijesna i duhovna cjelina. Središte štovanja Majke Božje na Visovcu je Gospina slika, koju su franjevci, prema predaji, u novo utočište donijeli iz Bosne, koju su napustili pred turskom najezdom. Najstarije svjedočanstvo o štovanju Gospe Visovačke pjesma je oca Pavla Posilovića iz 1639. godine. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje, Visovac se naziva i Gospinim otokom.