Špilja Jazinka, skrivena na padini na lijevoj obali Krke, bila je obitavalište prapovijesnih ljudi u brončanom i željeznom dobu. Istraživanjima je utvrđeno da je, osim za stanovanje, korištena i u ritualne svrhe, odnosno za ukapanje.
Špilja se nalazi na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, na nadmorskoj visini od 216 m. Špilju su prvi put istraživali članovi Speleološkog društva Sveti Mihovil iz Šibenika 2006. godine. Godine 2008. i 2009. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Gradski muzej Drniš organizirali su arheološka istraživanja kojima je potvrđeno da je špilja u prapovijesti korištena za stanovanje i ukapanje pokojnika.
Jazinka je speleološki objekt jednostavne morfologije, dug ukupno 42 m. Ulaz u špilju nalazi se na padini kanjona i teško je uočljiv, a nasip ispred nje dodatno je štiti od pogleda. Pokraj špilje prolazi poljski put koji vodi prema rijeci, no on je danas zarastao pa nije prohodan. Ulazna dvorana, koja je ujedno i najprostraniji dio špilje, rabljena je kao nastamba, o čemu svjedoči kulturni sloj s većom količinom keramičkih ostataka. Na dnu špilje nalazi se manja ovalna dvorana, u kojoj su pronađeni ostaci ljudskih kosti, što sugerira da je taj dio objekta korišten u ritualne svrhe, odnosno za ukapanje pokojnika. Ljudske kosti bile su posvuda, bez ijednog kompaktnog groba. U dvorani se, na visini od 5 m, nalazi galerija, na koju se ne može popeti bez speleološke opreme. I u galeriji su pronađene ljudske kosti, što daje naslutiti da je i ona korištena kao grobno mjesto.
U arheološkim istraživanjima pronađena je veća količina životinjskih kostiju i keramičkih ulomaka, te nekoliko metalnih predmeta. Ulomci keramičkih posuda i metalnog nakita pokazuju da je riječ o predmetima koji se mogu datirati u kasno brončano ili rano željezno doba. Posude, s primjesama kalcita, izrađivane su bez lončarskoga kola pa su neravnomjerno pečene. Pojedine su ukrašene urezivanjem, otiskom prsta, a na dvama ulomcima uočene su plastično oblikovane polumjesečaste ručice, koje su imale i funkcionalnu i ukrasnu namjenu. Od metalnog nakita, pronađeni su lučna brončana fibula, spiralno naočalasti privjesak i ukrasne igle, a posebno se ističe nalaz torkvesa (ogrlice u obliku obruča) s lančićem.
