Drugoga prosinca 2022. godine u 93. godini života napustio je ovaj svijet i zakoračio na Elizejske poljane ugledni hrvatski arheolog, znanstvenik i vrstan pedagog prof. dr. sc. Marin Zaninović
Svjetski priznati znanstvenik iznimna humanističkog obrazovanja i djelovanja, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rođen je u Velom Grablju na Hvaru 18. siječnja 1930. godine.
Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a potom bolsku i splitsku klasičnu gimnaziju, u kojoj je maturirao 1950. godine. Pohađao je studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 1955. diplomirao, a 1965. godine i doktorirao na temu „Ilirsko pleme Delmati“. Od 1957. godine predavao je antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao gostujući profesor, predavao je i na drugim visokoobrazovnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, među ostalim i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi.
Dužnost predsjednika Hrvatskog arheološkoga društva obnašao je od 1969. do 1971. godine. Bavio se arheološkim rekognosciranjem i topografskim istraživanjem na obali i otocima južne Hrvatske (Stonu, Cavtatu, Koločepu, Hvaru i Mljetu), u jugozapadnoj Bosni (Duvnu, Livnu, Ošanićima), srednjoj i sjevernoj Dalmaciji (Danilu, Petrovu polju, području oko planine Promine, kninskome kraju, aglomeraciji Burnum). Glavno područje njegova zanimanja antička je i ilirska problematika na istočnoj obali Jadrana, odnosi ilirskoga stanovništva i helenskog i rimskog svijeta, duhovna kultura ilirskih etničkih zajednica. Iako umirovljen 2002. godine, Marin Zaninović s istim je intenzitetom nastavio s djelovanjem, promičući hrvatsku arheologiju u zemlji i diljem svijeta.
Za svoj predani rad Marin Zaninović dobio je brojne nagrade i priznanja, među ostalim i najviše strukovno priznanje, Nagradu Hrvatskog arheološkog društva „Don Frane Bulić“ za životno djelo 2002. godine i prestižnu Nagradu Hrvatskog državnog sabora za životno djelo za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u području humanističkih znanosti. Njegovi Hvarani odužili su mu se Nagradom grada Hvara za životno djelo, koja mu je dodijeljena 2004. godine za njegov polustoljetni znanstveni i pedagoški rad. Marin Zaninović bio je jedan od najdosljednijih promicatelja hrvatske arheologije i humanističkih znanosti i kulture u širem smislu. Ispraćaj Marina Zaninovića bio je u srijedu, 7. prosinca 2022.
Aglomeracija Burnum često je bila u fokusu njegova znanstvenog interesa. Veoma često pokazivao je interes za naša istraživanja Burnuma, dajući nam brojne savjete i preporuke. Uz to je i jedan od recenzenata knjige Rimska vojska u Burnumu. Osim toga, bio je promotor izložbe „Burnum – arheološko blago Krke“ 2016. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i promotor knjige Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja, objavljenoj u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.
Godine 1968., tijekom terenskih obilazaka područja sjeverne i srednje Dalmacije, o Burnumu je napisao sljedeće: „Burnum je nesumnjivo bio jedno od važnih središta u graničnom području Delmata i Liburna. Takav se pojavljuje i u poznatu Plinijevu tekstu koji ga spominje na prvome mjestu: Burnum, Andetrium, Tribulium, nobilitalu proeliis castella (N. h. III, 142). Danas možemo prihvatiti kao utvrđenu činjenicu da je svaki ili gotovo svaki ilirski naseobinski lokalitet u brdovitim područjima naše zemlje, koji je i poslije poznat kao antičko naselje, imao svoga gradinskoga prethodnika čije je ime to antičko naselje redovito preuzimalo. Naziv castellum, kojim Plinije naziva Burnum i druge dvije naseobine, označuje njihov gradinski značaj.“ U istom se radu osvrnuo i na posjet cara Hadrijana Burnumu, koji se po svemu sudeći zbio oko 118. godine: „Da je taj posjet provinciji Dalmaciji doista učinio, dokaz je i bakreni sestercij iz serije takozvanih ‘geografskih novaca’ ili ‘novaca putovanja’ koji su kovani za svaku pokrajinu koju je posjetio. Takav jedan novac nabavio je godine 1910. berlinski Numizmatički kabinet iz Smirne, a objavio ga je K. Regling. Na novcu je na reversu natpis: Exerc(itus) Delmaticus. Najvjerojatnije, dakle, na tragu toga jednoga ili više Hadrijanovih posjeta Dalmaciji ostala je nekolicina municipija u unutrašnjosti provincije, a u prvom redu naš Burnum za municipalitet kojega je terminus post quem najvjerojatnije godina 118. iz natpisa CIL III 2828. Hadrijanov posjet bio je prema tome izrazit poticaj romanizaciji tih područja, koja je i Burnum, nekadašnju čvrstu delmatsku gradinu, a sada važno prometno i naseljeno čvorište s desne strane Krke, podigla na ugledni rang municipija, kao logični slijed jednog razvitka poznatoga iz niza spomenutih sličnih primjera u Carstvu.“
Dragi profesore, pronađite mir na Elizejskim poljanama, na kojima pravednici i ljubimci bogova provode blaženi život, a u tom blaženstvu borave i bogovi i heroji nakon smrti. Zato vam nećemo reći zbogom, nego doviđenja, jer vjerujemo da ćemo se na tim poljanama ponovno sresti.
Autor: Joško Zaninović
