Istraživanja prostora rimskog vojnog logora traju kontinuirano već dva desetljeća, a fokus je stavljen na iskopavanje prostora amfiteatra i vojnog vježbališta
Nova istraživanja u Burnumu počela su u jesen 2003. godine na inicijativu JU „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš. Povod je bila rasprava u medijima o tomu je li Burnum imao amfiteatar ili ne. Ta je dilema postojala već otprije jer su don Frane Bulić, fra Lujo Marun i drugi istraživači smatrali da bi udubljenje u terenu nedaleko od logora u smjeru jugozapada moglo biti amfiteatar, ali istraživanja nisu bila organizirana tako da o tomu nije bilo nikakvih materijalnih dokaza.
Istraživanja prostora rimskog vojnog logora traju kontinuirano do danas, a fokus je stavljen je na iskopavanje prostora amfiteatra i vojnog vježbališta. Uz to, provode se revizijska istraživanja na području nekadašnjeg zapovjedništva logora (principija). Današnja istraživanja aglomeracije Burnum odvijaju se u organizaciji Nacionalnog parka „Krka“, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Bologni.
Osim klasičnih arheoloških iskopavanja, u suradnji s Laboratorijem za istraživanje arheoloških struktura Odjela za arheologiju Sveučilišta u Bologni (Laboratorio di rilievo delle strutture Archeologiche del Dipartimento di Archeologia dell’Università di Bologna) provode se i suvremene geofizičke metode istaživanja. Geofizičkim metodama izrađena je preliminarna dokumentacija na području antičkog lokaliteta Burnuma, a glavni ciljevi projekta bili su revizija rezultata iskopavanja iz 1912. i 1913. i razjašnjenje tipologije naselja. Posebno su vrijedni rezultati georadarskih i magnetometrijskih istraživanja, koja su ukazala na anomalije u odnosu na objavljene rezultate iskopavanja s početka 20. stoljeća na području principija. Također, tim načinom istraživanja bilo je moguće rekonstruirati tlocrt nekadašnjeg zapovjedništva vojnog logora principija te je izrađena 3D rekonstrukcija bazilike. Iako se na terenu mogu vidjeti samo ostaci lukova nekadašnje bazilike, posjetiteljima se može dočarati pretpostavljeni izgled objekta preko virtualne 3D rekonstrukcije. S obzirom da konzerviranje amfiteatra nije dovršeno, izrađena je i njegova 3D rekonstrukcija, sa svim povijesnim fazama gradnje koje su zabilježene fotogrametrijskim snimanjem i snimanjem 3D skenerom.
Krajem 2018. godine NP „Krka“ sudjelovala je u projektu AdriaRom („Razumijevanje rimskih granica: primjer istočnog Jadrana“) Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta je istraživanje tzv. delmatskog limesa, odnosno istraživanje linija logora i kaštela, pri čemu je korišten metodološki pristup temeljen na kombinaciji triju metoda: primjene nedestruktivnih arheoloških istraživanja, ciljanih arheoloških iskopavanja i analize arheoloških nalaza. U provedbi projekta AdriaRom korištena je nedestruktivna metoda laserskog skeniranja iz zraka – LIDAR (Light Detection and Ranging). LIDAR je jedna od najučinkovitijih nedestruktivnih metoda istraživanja u arheologiji, koja omogućuje snimanje temelja zidova pod zemljom koji nisu uočljivi na površini i izradu 3D modela struktura.
Jedan od ciljeva istraživanja Burnuma je dobivanje arheoloških zona koje bi se koristile u svrhu razvoja turizma i u gornjem porječju Krke. Bogata materijalna baština Pokrčja – pretpovijesna, antička i srednjovjekovna – i prirodne ljepote kanjona, odnosno gornjeg toka Krke, temelj su za stvaranje strateškog plana kojim bi se atraktivnim učinio i sjeverni dio NP „Krka“, čime bi se rasteretili donji tok i ušće Krke.
