Sedreni slapovi rijeke Krke dinamični su slatkovodni ekosustavi u kojima su procesi stvaranja sedre usko povezani sa specifičnim makroskopskim konglomeratima algi
Tijekom proljeća i jeseni 2024. godine provedeno je opsežno istraživanje flore i vegetacije makroalgi na sedam slapova: Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka, Roški slap i Skradinski buk. Terenski rad uključivao je in situ dokumentaciju i uzorkovanje makroskopskih zajednica algi i cijanobakterija, uz laboratorijsku determinaciju taksona. Uzorci su determinirani do razine vrste ili najniže moguće taksonomske razine. Na svakoj lokaciji bilježeni su okolišni parametri poput protoka vode, dostupnosti svjetla, tipa supstrata i intenziteta taloženja karbonata. Ukupno je determinirana 81 svojta makroalgi. U flori makroalgi dominirale su cijanobakterije s 37 svojti (45 % ukupno dokumentiranih taksona), zatim Chlorophyta s 28 svojti (35 %), Rhodophyta s 8 svojti (10 %), Xanthophyta s 5 svojti (7 %), Chrysophyta s 2 svojte (2 %) te jedna Phaeophyta (Heribaudiella fluviatilis) (1 %).
Makroalgne zajednice razvrstane su u 14 različitih tipova, uključujući dominantne filamentozne alge (Cladophora glomerata, Chara spp., Vaucheria spp., zajednice Zygnemataceae), sedrotvorne kalcificirajuće alge (npr. Gongrosira spp., Oocardium incrustatum), koraste cijanobakterijske prevlake (npr. Nostoc spp., Oscillatoriales), filamentozne crvene alge (npr. Batrachospermum spp., Lemanea spp., Bangia atropurpurea), asocijaciju korastih crvenih i smeđih slatkovodnih algi (Hildenbrandia–Heribaudiella), hladnovodne alge (Hydrurus foetidus), kopnene alge (Trentepohlia aurea) te svojte tolerantne na bočatu vodu (Polysiphonia subtilissima).
Makroskopska flora algi i cijanobakterijske prevlake bile su snažno pod utjecajem hidrologije i mikrostanišnih uvjeta, uz izraženu zonaciju povezanu s dinamikom protoka vode i dostupnošću svjetla. Povijesna usporedba potvrdila je prisutnost 15 vrsta koje je zabilježio Hansgirg 1890. godine te 24 vrste dokumentirane od strane Golubića 1957. godine, što ukazuje na dugoročnu stabilnost ključnih makroalgnih zajednica i povećanje zabilježene raznolikosti. Rezultati naglašavaju važnost makroalgi i cijanobakterijskih prevlaka u biološkim i geomorfološkim procesima stvaranja sedre.
Istraživanja
JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE
Projekt „Istraživanje stanja i sastava protista sedrenih barijera rijeke Krka“
Cilj projekta „Istraživanje stanja i sastava protista sedrenih barijera rijeke Krke“ bio je opisati zajednicu protista u obraštajnim zajednicama sedrenih barijera u proljeće i jesen 2024. godine
Istraživanje sukcesije sedrotvornih zajednica na Skradinskom buku
Istraživanje sukcesije sedrotvornih zajednica na području Skradinskog buka provedeno tijekom 2024. godine obuhvatilo je pet različitih zona osedravanja, pri čemu su analizirani intenzitet osedravanja, sastav sedrotvornih organizama i ekološki uvjeti koji utječu na dinamiku taloženja kalcita (kristala sedre)
Inicijalno istraživanje stanišnog tipa 3260 – Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion u NP „Krka“
Stanišni tip 3260 karakteriziraju vodeni tokovi s bistrom i umjereno brzom vodom i vodena vegetacija, među kojom su, između ostalih, i vrste rodova Ranunculus, Callitriche i Myriophyllum
Istraživanje Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae Kovačević 1959 na području NP „Krka“
U 2024. godini provedena je prva faza istraživanja Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae (NATURA 2000 kôd 62A0)