U 2024. godini provedena je prva faza istraživanja Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae (NATURA 2000 kôd 62A0)

Ti su travnjaci rijetki stanišni tipovi od nacionalnog i europskog značaja. Razvijaju se duž istočne obale Jadrana u bioklimi sveze Carpinion orientalis Horvat 1958 i razreda Quercetea pubescentis Doing-Kraft ex Scamoni et Passarge 1959.

Istraživanje je provedeno u NP „Krka“, do Čučeva i Puljana, tijekom proljeća i jeseni. Prikupljeno je 76 fitocenoloških snimki, u kojima je zabilježeno ukupno 246 svojti. Obavljena je floristička i fitocenološka analiza snimki.

U fitocenološkim snimkama zabilježeno je 18 endema (7,32 %), 8 ugroženih i 23 strogo zaštićene svojte. Na travnjacima reda Scorzoneretalia villosae u NP „Krka“ bogata je i orhidejska flora pa je zabilježeno više od 25 svojti orhideja.

Fitocenološka analiza pokazala je da vegetacija suhih travnjaka na području NP „Krka“ pripada svezama Chrysopogono grylli-Koelerion splendentis Horvatić 1973 i Scorzonerion villosae Horvatić ex Kovačević 1959.

Asocijacija Bromo erecti-Chrysopogonetum grylli Horvatić 1934 iz sveze Chrysopogono grylli-Koelerion splendentis zauzima najveće površine u Parku. Od ukupno 76 snimki, 46 se odnosi na tu zajednicu. Iako ugrožena sukcesijom u dračike, sastojine igličaste borovice i listopadne šikare, ona još uvijek zauzima znatne površine, naročito na području Konjevrata, u okolici Brnjice i na području između Drinovaca i Nos Kalika.

U Parku je i asocijacija Dichanthio ischaemum-Cleistogenetum serotinae Trinajstić ex Poldini 1975, na koju se odnosi 17 fitocenoloških snimki. Ta se zajednica razvija na površinama napuštenih kultura, gdje obrasta relativno duboka skeletna smeđa primorska tla, a optimum razvoja postiže potkraj ljeta i početkom jeseni kada cvjetaju njezine karakteristične vrste, trave Dichanthium ischaemum i Cleistogenes serotina.

Pokazatelji dobre kvalitete travnjačkih staništa jesu velika bioraznolikost vrsta i prisutnost karakterističnih vrsta, odsutnost invazivnih vrsta i nepostojanje visokog bilja, grmlja i drveća. U prošlosti su suhi travnjaci (pašnjaci) na širem području Parka zauzimali velike površine, no one, zbog depopulacije i smanjenja brojnosti stoke (naročito ovaca), nestaju, tj. postupno zarastaju. Intenzivno stočarstvo također dovodi do uništavanja staništa i smanjenja bioraznolikosti. Zbog toga prilikom planiranja revitalizacije staništa treba točno odrediti poželjan broj grla stoke na određenu površinu travnjaka.

Zbog velike vrijednosti tih staništa, istraživanje suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae nastavit će se i u 2025. u preostalom dijelu Parka, sjeverno od Čučeva i Puljana.

 

 

Istraživanja

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  06/12/2024
Istraživanje velikouhog šišmiša i podzemnih staništa na širem području NP „Krka“ 2024. godine

Tijekom 2024. godine tvrtka Geonatura d.o.o. provela je istraživanje šišmiša na području ekološke mreže HR2000918 Šire područje NP Krka

  27/09/2024
Speleoronilačka istraživanja špiljskog sustava Miljacka I–V u Nacionalnom parku „Krka“

Od 23. do 30. kolovoza 2024. godine Društvo za istraživanje krša – Freatik provelo je speleoronilačka istraživanja u potopljenom dijelu špiljskog sustava Miljacka I–V

  23/07/2024
Paleolimnološka istraživanja u NP „Krka“ – Visovačko jezero

U površinskim vodnim tijelima kao što su jezera, močvare ili rijeke taloži se sediment. Dinamika taloženja sedimenta može se mijenjati tijekom povijesti razvoja jezera, odnosno u pojedinim periodima mogu dominirati procesi taloženja, s jedne, ili erozije, s druge strane.

  08/07/2024
Određivanje stanja vodenih kornjaša na sedrenim barijerama i slapištima NP „Krka“

Vodeni kornjaši pripadaju redu kornjaša (Insecta: Coleoptera). Nalaze se u gotovo svim tipovima vodenih staništa, osim mora i oceana. Najvažniju ulogu u njihovoj rasprostranjenosti ima raznolikost mikrostaništa u određenom biotopu, odnosno njihova preferencija prema određenom tipu staništa.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza