Vodeni kornjaši pripadaju redu kornjaša (Insecta: Coleoptera). Nalaze se u gotovo svim tipovima vodenih staništa, osim mora i oceana. Najvažniju ulogu u njihovoj rasprostranjenosti ima raznolikost mikrostaništa u određenom biotopu, odnosno njihova preferencija prema određenom tipu staništa.

Kako na druge skupine vodenih kukaca, tako i na vodene kornjaše utječu fizikalno-kemijska obilježja vode, prije svega brzina njezina strujanja i koncentracija hranjivih tvari otopljenih u njoj, što ih čini važnim pokazateljima kvalitete staništa, odnosno bioindikatorima. Vodeni kornjaši vrlo brzo reagiraju na promjene u svom staništu.

Sedrene barijere specifična su staništa, nastala biodinamičkim procesima. Na tim staništima voda je obogaćena kisikom i često vrlo brza. U njima se nalazi zajednica mahovina i kukaca kornjaša slapoljuba (Insecta: Coleoptera: Elmidae), koja je definirana kao „nositelj biološke raznolikosti krških vodenih sustava“ i pokazatelj visoke kvalitete staništa.

Stoga je osnovni cilj ovog projekta bio provesti prvo istraživanje faune vodenih kornjaša na slapištima i sedrenim barijerama duž toka rijeke Krke, počevši od izvora pa sve do njenog donjeg toka, koje će služiti kao temelj budućih istraživanja i dati smjernice za njih. S obzirom da do sada nisu provođena sustavna istraživanja faune vodenih kornjaša na tim staništima, mjereni su, s ciljem određivanja indikatorskog potencijala navedenih kukaca, i fizikalno-kemijski pokazatelji vode. Uz to su, prema tipu supstrata, definirani tipovi staništa. Terensko istraživanje provela je doc. dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u proljeće i ljeto 2023. godine na ukupno devet lokacija i devetnaest podlokacija duž toka rijeke Krke. Utvrđeno je osam porodica, šesnaest rodova i dvadeset dvije vrste vodenih kornjaša. Najzastupljenije su dvije porodice: šavoljike (Hydraenidae) i slapoljubi (Elmidae), koje čine tipičnu faunu ovakvih staništa, što ukazuje na vodu vrlo visoke kakvoće.

Raznolikost i brojnost kornjaša na rijeci Krki razlikuju se duž njezina toka i smanjuju se u nizvodnom smjeru. Najvažniji činioci koji definiraju njihovu brojnost i rasprostranjenost jesu temperatura vode, količina kisika otopljenog u njoj te tip i raznolikost mikrostaništa.

Tijekom ovog istraživanja izrađena je i entomološka kutija s više od dvjesto prepariranih jedinki kukaca, koja će služiti u edukaciji, za upoznavanje s metodama istraživanja u entomologiji i ekologiji, ali i za upoznavanje s tim značajnim stanovnicima sedrenih barijera.

 

Istraživanja

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  18/03/2025
Projekt „Istraživanje stanja i sastava protista sedrenih barijera rijeke Krka“

Cilj projekta „Istraživanje stanja i sastava protista sedrenih barijera rijeke Krke“ bio je opisati zajednicu protista u obraštajnim zajednicama sedrenih barijera u proljeće i jesen 2024. godine

  10/03/2025
Istraživanje sukcesije sedrotvornih zajednica na Skradinskom buku

Istraživanje sukcesije sedrotvornih zajednica na području Skradinskog buka provedeno tijekom 2024. godine obuhvatilo je pet različitih zona osedravanja, pri čemu su analizirani intenzitet osedravanja, sastav sedrotvornih organizama i ekološki uvjeti koji utječu na dinamiku taloženja kalcita (kristala sedre)

  20/01/2025
Inicijalno istraživanje stanišnog tipa 3260 – Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion u NP „Krka“

Stanišni tip 3260 karakteriziraju vodeni tokovi s bistrom i umjereno brzom vodom i vodena vegetacija, među kojom su, između ostalih, i vrste rodova Ranunculus, Callitriche i Myriophyllum

  11/12/2024
Istraživanje Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae Kovačević 1959 na području NP „Krka“

U 2024. godini provedena je prva faza istraživanja Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae (NATURA 2000 kôd 62A0)

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza