Vodeni kornjaši pripadaju redu kornjaša (Insecta: Coleoptera). Nalaze se u gotovo svim tipovima vodenih staništa, osim mora i oceana. Najvažniju ulogu u njihovoj rasprostranjenosti ima raznolikost mikrostaništa u određenom biotopu, odnosno njihova preferencija prema određenom tipu staništa.

Kako na druge skupine vodenih kukaca, tako i na vodene kornjaše utječu fizikalno-kemijska obilježja vode, prije svega brzina njezina strujanja i koncentracija hranjivih tvari otopljenih u njoj, što ih čini važnim pokazateljima kvalitete staništa, odnosno bioindikatorima. Vodeni kornjaši vrlo brzo reagiraju na promjene u svom staništu.

Sedrene barijere specifična su staništa, nastala biodinamičkim procesima. Na tim staništima voda je obogaćena kisikom i često vrlo brza. U njima se nalazi zajednica mahovina i kukaca kornjaša slapoljuba (Insecta: Coleoptera: Elmidae), koja je definirana kao „nositelj biološke raznolikosti krških vodenih sustava“ i pokazatelj visoke kvalitete staništa.

Stoga je osnovni cilj ovog projekta bio provesti prvo istraživanje faune vodenih kornjaša na slapištima i sedrenim barijerama duž toka rijeke Krke, počevši od izvora pa sve do njenog donjeg toka, koje će služiti kao temelj budućih istraživanja i dati smjernice za njih. S obzirom da do sada nisu provođena sustavna istraživanja faune vodenih kornjaša na tim staništima, mjereni su, s ciljem određivanja indikatorskog potencijala navedenih kukaca, i fizikalno-kemijski pokazatelji vode. Uz to su, prema tipu supstrata, definirani tipovi staništa. Terensko istraživanje provela je doc. dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u proljeće i ljeto 2023. godine na ukupno devet lokacija i devetnaest podlokacija duž toka rijeke Krke. Utvrđeno je osam porodica, šesnaest rodova i dvadeset dvije vrste vodenih kornjaša. Najzastupljenije su dvije porodice: šavoljike (Hydraenidae) i slapoljubi (Elmidae), koje čine tipičnu faunu ovakvih staništa, što ukazuje na vodu vrlo visoke kakvoće.

Raznolikost i brojnost kornjaša na rijeci Krki razlikuju se duž njezina toka i smanjuju se u nizvodnom smjeru. Najvažniji činioci koji definiraju njihovu brojnost i rasprostranjenost jesu temperatura vode, količina kisika otopljenog u njoj te tip i raznolikost mikrostaništa.

Tijekom ovog istraživanja izrađena je i entomološka kutija s više od dvjesto prepariranih jedinki kukaca, koja će služiti u edukaciji, za upoznavanje s metodama istraživanja u entomologiji i ekologiji, ali i za upoznavanje s tim značajnim stanovnicima sedrenih barijera.

 

Istraživanja

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  27/09/2024
Speleoronilačka istraživanja špiljskog sustava Miljacka I–V u Nacionalnom parku „Krka“

Od 23. do 30. kolovoza 2024. godine Društvo za istraživanje krša – Freatik provelo je speleoronilačka istraživanja u potopljenom dijelu špiljskog sustava Miljacka I–V

  23/07/2024
Paleolimnološka istraživanja u NP „Krka“ – Visovačko jezero

U površinskim vodnim tijelima kao što su jezera, močvare ili rijeke taloži se sediment. Dinamika taloženja sedimenta može se mijenjati tijekom povijesti razvoja jezera, odnosno u pojedinim periodima mogu dominirati procesi taloženja, s jedne, ili erozije, s druge strane.

  05/07/2024
„Analiza sušnih vodnih razdoblja u slivu Krke i hidroloških elemenata ekološki prihvatljivog protoka te utjecaja ekstremnih suša na ekosustave ovisne o vodama“

Definiranje i osiguranje ekološki prihvatljivog protoka (EPP) u vodotocima zaštićenih područja od krucijalne je važnosti za održavanje ekosustava ovisnih o vodama tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja

  13/03/2024
Istraživanje herpetofaune na području NP „Krka“ 2023. godine

Istraživanje vodozemaca i gmazova (herpetofaune) na širem području Nacionalnog parka „Krka“ tijekom 2023. godine provela je tvrtka Biota d. o. o.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content