Nastavlja se višegodišnje praćenje stanja šumskih zajednica na području Nacionalnog parka „Krka“
Monitoring stanja i strukture šumskih zajednica na području NP „Krka“ u 2023. godini proveo je Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko. Taj je projekt nastavak višegodišnjeg praćenja stanja šuma na pet trajnih pokusnih ploha, različitih šumskih zajednica: sjemenjača hrasta medunca u predjelu Stinice, sastojina hrasta crnike u predjelu Mačkovica, sastojina alepskog bora u predjelu Žurića brdo, poplavne šume poljskog jasena kod Manastira Krka i panjača hrasta medunca u predjelu Donji Radići.
Inicijalnim istraživanjem tih šumskih zajednica utvrđeni su florni sastav i struktura osnovnih sastojinskih elemenata (vrsta drveća, broj stabala (N/ha), temeljnica (m²/ha), prosječni prsni promjer (cm)). Ti su parametri bitni za ocjenu ukupnog stanja šumskih zajednica. Njihovo višegodišnje praćenje daje uvid u razvoj šumskih zajednica i mogućnost njihove prirodne obnove, s naglaskom na autohtone vrste drveća toga područja. Na osnovi provedenih monitoringa utvrđena je visoka bioraznolikost šumskih ekosustava Parka i definirane smjernice za njezino očuvanje.
Usporedba najzastupljenijih šumskih zajednica u Parku pokazuje da se šumske sastojine nalaze u progresiji, kako površinski tako i brojem drveća glavnih vrsta i povećanjem vrijednosti svih strukturnih parametara. Primjerice, 2023. godine broj stabala poljskog jasena na području Manastira Krka iznosio je 1 091 po hektaru, s prosječnim prsnim promjerom od 17,8 cm, dok je taj broj 2018. iznosio 415 po hektaru, s prosječnim prsnim promjerom od 20,8 cm.
Na odabranim plohama prati se utjecaj biotičkih i abiotičkih činilaca, odnosno pojava biljnih bolesti i štetnika u Parku. Ukupno zdravstveno stanje šuma po lokacijama ocijenjeno je kao dobro, s malim i pojedinačnim napadima štetnika, tako da iz tih razloga za sada nisu potrebne mjere zaštite. Preporučuje se nastavak praćenja brojnosti štetnika jer bi gradacija tih vrsta mogla prouzročiti štete u šumskim zajednicama i narušiti zdravstveno stanje drveća.
U šumskoj zajednici hrasta medunca i bijelog graba na lokaciji Stinice postavljeni su kišomjeri. Analizom prikupljenih uzoraka kišnice (dvanaest uzoraka godišnje) prati se utjecaj zračnog onečišćenja na šumske zajednice. Kontinuirana mjerenja u pravilnim vremenskim razmacima omogućuju praćenje trenda i vezu iona dospjelih atmosferskim taloženjem. Rezultati analiza uzoraka ukazuju na to da u određenim periodima dolazi do povećanog taloženja dušikovih i kiselih spojeva. Kritična opterećenja tim spojevima zasad nisu dosegnuta te se preporuča nastavak mjerenja atmosferskih taloženja u šumskim sastojinama.
S ciljem zaštite i očuvanja šuma kao važne sastavnice ovog zaštićenog područja, preporučuje se daljnja provedba monitoringa šumskih ekosustava i njihovih sastavnica, s naglaskom na detekcije eventualnih štetnika i biljnih bolesti i donošenje mjera njihova suzbijanja.
Monitoring
JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE
Istraživanje stanja populacija ptica na Širem području NP „Krka“
Na području ekološke mreže Šire područje NP „Krka“ udruga Biom od travnja 2024. do ožujka 2025. istraživala je brojnost različitih vrsta ptica
Zimsko prebrojavanje ptica vodarica u NP „Krka“ 2025. godine
Prebrojavanje ptica vodarica na osam područja duž toka rijeke Krke promatranjem s kopna i iz plovila 18. i 19. siječnja obavili su ornitolog Ivan Budinski iz udruge Biom i djelatnici čuvarske i stručne službe Javne ustanove „Nacionalni park Krka“
Prvi nalaz bijele strnadice u Nacionalnom parku „Krka“
Izuzetno nas veseli što možemo objaviti da je na području Nacionalnog parka „Krka“ prvi put zabilježen nalaz bijele strnadice (Plectrophenax nivalis), čime se ptičji fond u Parku povećava na čak 230 vrsta
Istraživanje i praćenje stanja bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes) na području NP „Krka“
Bjelonogi rak prirodno je rasprostranjen u svim rijekama jadranskog sliva i na području Like. Međutim, zbog niza pritisaka i prijetnji kojima su izložena slatkovodna staništa (pogoršanja kvalitete vode, regulacije vodotoka, invazivnih vrsta), bjelonogi rak nestaje s brojnih lokaliteta na kojima je nekada bio prisutan.