Burnumske ide u čast dvadesete obljetnice arheoloških istraživanja rimskog lokaliteta Burnuma

XV. Burnumske ide održane su, pod sloganom „Sreća prati hrabre – Audaces fortuna iuvat“, u subotu, 12. kolovoza u 21 sat

Rimski vojni logor Burnum u cijelosti se nalazi na području Nacionalnog parka „Krka“, u selu Ivoševci, sjeverno od Kistanja. Zub vremena poštedio je ostatke lukova zgrade vojnog zapovjedništva i dobro očuvani amfiteatar. Gledano očima današnjeg čovjeka, teško je zamisliti da je u burnumskom amfiteatru prije dva tisućljeća moglo stajati od šest do deset tisuća duša. Dašak minulih vremena i duh igara koje su se u njemu odvijale oživljavaju Burnumske ide, manifestaciju koju Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u Burnumu organizira svakoga ljeta još od 2011. godine.

Ove godine obilježili smo dvadeset godina kontinuiranog istraživanja Burnuma. Nova istraživanja u njemu počela su ujesen 2003. godine na inicijativu JU „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš. Osim klasičnih arheoloških iskopavanja, u suradnji s talijanskim stručnjacima provode se i istraživanja temeljena na suvremenim geofizičkim metodama pomoću kojih se, preko virtualne 3D rekonstrukcije, posjetiteljima može dočarati pretpostavljeni izgled objekata na tom lokalitetu.

Kako je sve izgledalo na početku i kako je amfiteatar postao svjetski poznat dočarali su nam, kroz zabavnu predstavu pod zvjezdanim nebom „Sreća prati hrabre“, poznati glumci s hrvatske scene.

Nakon njih na pozornicu amfiteatra popeo se jedan od trenutno najpopularnijih hrvatskih glazbenika, Matija Cvek, sa svojim bendom The Funkensteins. Šira javnost upoznala ga je kroz iznimno gledanu i nagrađivanu HRT-ovu emisiju „A strana“. Ipak, najprepoznatljiviji je po svojim autorskim pjesmama. Za golemi trud koji je Matija uložio u svoj album prvijenac, „Izbirljivo i slučajno“, nagrađen je Porinom u kategoriji Najbolji album pop glazbe.

Osim scenskog programa, u sklopu Burnumskih ida u amfiteatru se tradicionalno održao i sajam, na kojemu su posjetitelji mogli upoznati mnoge aspekte života starih Rimljana. Uz brojne edukativne radionice, na sajmu su prezentirane legionarske i gladijatorske vještine i oprema, antički obrti, spravljanje mirisnih pripravaka i magijskih napitaka za one koje more ljubavne brige, te mnoga umijeća iz toga vremena, kao što su pisanje voskom, izrada drvenih igračaka, mozaika i bula, antička škola, odijevanje, dotjerivanje i šminkanje, odmaranje na trikliniju, gatanje iz kostiju i niz drugih zabavnih sadržaja.

Termin ‘ide’ (lat. ‘idus’) u rimskom kalendaru odnosi se na dane punog mjeseca, na petnaesti dan u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu, a trinaesti u svim ostalim mjesecima. Prema idama i kalendama računali su se svi ostali dani u mjesecu. Inače, dane punog mjeseca Rimljani su smatrali povoljnim za organiziranje svečanosti i proslava. Danas pod vedrim kolovoškim nebom svake godine rekonstruiramo povijest ovoga kraja u rimskom dobu, prikazivanjem života kako civilnog pučanstva tako i legionara, od njihovih vjerovanja i običaja, svakodnevnih poslova, zanatskih vještina i umjetničkih postignuća do magijskih rituala koje su prakticirali.