U 2022. i 2023. godini nastavljeno je istraživanje ihtiofaune rijeke Krke, s naglaskom na utvrđivanju stanja invazivnih vrsta riba na širem području Nacionalnog parka „Krka“

Invazivne vrste riba sve su veći problem u vodotocima diljem svijeta. Zato su smanjenje utjecaja invazivnih vrsta sprječavanjem njihova širenja i njihovo uklanjanje gdje god je to moguće prioriteti zaštite biološke raznolikosti u Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Projektom kojemu je cilj borba protiv invazivnih vrsta utvrđene su smjernice, odnosno prijedlog mjera za smanjivanje brojnosti invazivnih vrsta i preporuke za njihovu provedbu.

Radi utvrđivanja stanja invazivnih vrsta riba na području NP „Krka“ provedeno je istraživanje alohtone (strane) invazivne i unesene slatkovodne ihtiofaune u rijeci Krki i njezinim pritocima.

U 2022. i 2023. godini provedeno je pet terenskih istraživanja, u ukupnom trajanju od deset dana, u kojima je obavljeno uzorkovanje ihtiofaune. U istraživanju ihtiofaune primijenjeni su standardni postupak elektroribolova s obale ili iz čamca (aktivna metoda) i uzorkovanje u jezerima s pomoću standardiziranih jednostrukih najlonskih mreža „nordijskog“ tipa (pasivna metoda). Kao dopunska metoda korištena je metoda postavljanja vrša. U istraživanju je zabilježeno dvadeset vrsta riba, s 10 546 jedinki raspoređenih u šesnaest porodica. U ukupnom uzorku najbrojnije su bile porodice Leuciscidae i Cyprinidae, svaka zastupljena trima vrstama, dok su ostale porodice bile zastupljene s po jednom vrstom. Od ukupnog broja zabilježenih vrsta, šest je bilo alohtono: crni somić, babuška, gambuzija, sunčanica, bezribica i bijeli amur. Deset vrsta riba pripadalo je zavičajnim (autohtonim ili domaćim) vrstama: drlja, bijeli klen, riječna babica, zrmanjski klen, mrena, jegulja, visovački glavočić, koljuška, primorska pastrva i cipal. Ostale vrste (šaran, štuka, linjak i grgeč) unesene su iz Dunavskog sliva.

Od zabilježenih vrsta, najbrojnija je bila gambuzija (3 749 jedinke, 35,5 %), pa bezribica (2 728 jedinke, 25,8 %) i sunčanica (2 023 jedinke, 19,1 %), potom drlja (1 223 jedinke, 11,6 %). Te četiri vrste čine 92,1 % ukupne brojnosti jedinki, dok su ostale vrste zastupljene s manje od 2 %. Od svih lokacija na kojima je obavljeno uzorkovanje, daleko najveći broj ulovljenih jedinki alohtonih (stranih) i unesenih vrsta zabilježen je u Carigradskoj dragi – proširenju rijeke Krke kod manastira Krka, gdje je ulovljeno 7 660 stranih i 48 unesenih jedinki, potom na lokaciji „Krka ispod Roškog slapa“, gdje je ulovljeno 1 295 stranih i 54 unesenih jedinki. Uzevši u obzir ukupan broj jedinki zabilježenih tijekom istraživanja u rijeci Krki i njenim pritocima, alohtone (strane) vrste bile su daleko najbrojnije, zabilježeno je 8 705 jedinki, dok su autohtone brojile 1 573, a unesene 268 jedinki.

Invazivne vrste jedna su od najvećih prijetnji nativnoj zajednici riba u sustavu rijeke Krke. Danas su u Krki prisutne, uz autohtone vrste, i unesene vrste riba, od kojih su neke stvorile stabilne i vrlo guste populacije, tako da na nekim mjestima dominiraju u ihtiocenozi, ugrožavajući pritom populacije nativnih vrsta. Najgušće su populacije sunčanice, štuke, grgeča i crnog somića. Sunčanica, crni somić i gambuzija nalaze se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji, ažuriranom 2022. Njihov je utjecaj na autohtonu ihtiofaunu višestruk. Odrasle jedinke pojedinih stranih vrsta, posebice štuke i grgeča, hrane se prije svega mlađim autohtonim vrstama, smanjujući tako njihovu reproduktivnu uspješnost. K tomu, strane vrste uzrokuju kompeticiju za hranu i pogodna staništa, a mijenjaju i stanišne uvjete. U tom je pogledu osobito opasna štuka zbog velike gustoće njezinih populacija.

Istraživanja

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  23/07/2024
Paleolimnološka istraživanja u NP „Krka“ – Visovačko jezero

U površinskim vodnim tijelima kao što su jezera, močvare ili rijeke taloži se sediment. Dinamika taloženja sedimenta može se mijenjati tijekom povijesti razvoja jezera, odnosno u pojedinim periodima mogu dominirati procesi taloženja, s jedne, ili erozije, s druge strane.

  08/07/2024
Određivanje stanja vodenih kornjaša na sedrenim barijerama i slapištima NP „Krka“

Vodeni kornjaši pripadaju redu kornjaša (Insecta: Coleoptera). Nalaze se u gotovo svim tipovima vodenih staništa, osim mora i oceana. Najvažniju ulogu u njihovoj rasprostranjenosti ima raznolikost mikrostaništa u određenom biotopu, odnosno njihova preferencija prema određenom tipu staništa.

  05/07/2024
„Analiza sušnih vodnih razdoblja u slivu Krke i hidroloških elemenata ekološki prihvatljivog protoka te utjecaja ekstremnih suša na ekosustave ovisne o vodama“

Definiranje i osiguranje ekološki prihvatljivog protoka (EPP) u vodotocima zaštićenih područja od krucijalne je važnosti za održavanje ekosustava ovisnih o vodama tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja

  13/03/2024
Istraživanje herpetofaune na području NP „Krka“ 2023. godine

Istraživanje vodozemaca i gmazova (herpetofaune) na širem području Nacionalnog parka „Krka“ tijekom 2023. godine provela je tvrtka Biota d. o. o.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content