Na temelju visokog stupnja istraženosti, zahvaljujući videonadzoru i otkrivenim fizičkim tragovima, potvrđena je prisutnost vidre na području Parka od Bilušića buka do Skradina.

Od 13. do 15. rujna 2021. neinvazivnom metodom prikupljanja podataka praćena je prisutnost vidre na području NP „Krka“. Potvrđena su dosadašnja saznanja o njenoj prisutnosti duž kanjona rijeke Krke, od Skradina do Bilušića buka, i na sutoku Krke i Čikole. Vidra je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Štite ju Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Ugrožena je uglavnom zbog uništavanja i fragmentacije povoljnih staništa i onečišćenja voda.

O brojnosti vidre ne postoje točna saznanja. S obzirom da je ona ciljna vrsta ekološke mreže HR2000918 Šire područje NP Krka, područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove, kao cilj je postavljeno očuvanje 1 320 ha pogodnih staništa potrebnih za održavanje populacije vidre od najmanje dvadeset jedne do dvadeset tri jedinke na tom području. Stoga, uz redovito praćenje prisutnosti vidre, koje se provodi svakih šest godina, JU „NP Krka“ planira i genetsku analizu, koja je primarna i najpreciznija metoda za  utvrđivanje veličine populacije vidre. Analizom DNK izoliranog iz dlake ili prikupljenog svježeg izmeta mogu se procijeniti veličina i struktura (mužjaci/ženke) populacije, areal obitavališta, raširenost i genetska raznolikost vidre.

Vidra (Lutra lutra) je zvijer iz porodice kuna. Prilagođena je životu u vodi: njezino su stanište primarno slatke vode. Pod vodom je vrlo okretna jer je građa njezina tijela prilagođena za plivanje i ronjenje. Tijelo joj je vitko, izduženo, kratkih nogu i duga, jednoliko konična repa. Tijelo odrasla mužjaka teškog desetak kilograma s repom je dugo od 100 do 135 cm. Ženke su u pravilu manje: ženka teška oko sedam kilograma duga je od 90 do 125 cm.  Vidra ima plivaću kožicu između svih pet prstiju na svim šapama, mišićavi rep kao pomoć kod plivanja, „brkove“ osjetljive na dodir, odličan vid koji joj omogućava lov pod vodom i debelo krzno koje joj čuva tjelesnu temperaturu. Krzno koje prekriva tijelo smeđe je ili tamnosmeđe boje, sa svjetlijom trbušnom stranom, koja je sivkasta ili bijela. Glasa se jasnim tihim zviždukom, dahtanjem, skvičanjem i režanjem. Vidre međusobno komuniciraju s pomoću mirisa.

Vidra se u vodi može zadržati dugo, a plijen hvata oštrim i snažnim zubalom. Hrani se prije svega ribama, zatim rakovima, školjkašima, vodozemcima, pticama, malim sisavcima i drugim vodenim beskralješnjacima. Dnevno u lovu provede nekoliko sati, a u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti. Odrasle vidre plivaju brzinom od 1,5 do 2 km na sat, od sedam do osam sati po lovnoj noći.

 

Vidra je uglavnom aktivna noću, dok preko dana leži u brlogu pod zemljom ili u skloništu iznad zemlje. Na svom teritoriju treba do trideset sigurnih i zaštićenih odmorišta, koje koristi u različite svrhe, a najsigurnije i najnedostupnije koristi kao brloge za okot i podizanje mladih.

Vidra je izrazito teritorijalna životinja koja živi sama, osim tijekom sezone parenja i prve godine života. Razlog usamljeničkom načinu života leži u njenoj potrebi za velikim životnim prostorom. Mužjaci postaju spolno zreli s osamnaest mjeseci, a ženke s dvije godine. Gestacijski period traje dva mjeseca. Okot obično broji od dva do tri mladunca. Stopa njihova mortaliteta je velika pa vidra u godini najčešće podigne tek jedno mladunče i za života ima najviše tri legla. Tijekom prvih šest tjedana života mladunci su potpuno bespomoćni i žive samo od majčina mlijeka. Mužjaci ne sudjeluju u podizanju mladih. Mladunci nauče plivati u dobi od dvanaest tjedana, kad im naraste krzno otporno na vodu. Nakon osam do devet mjeseci mlade se vidre na kratko vrijeme prvi put odvoje od majke, a potpuno samostalne postanu s dvanaest mjeseci.

Vidre su grabežljivci koji se nalaze na samom vrhu hranidbene piramide te pridonose uspostavi ekološke ravnoteže u vodenim ekosustavima. Za naseljavanje nekog područja vidri je dostupnost plijena često važnija od površine staništa. Srednja vrijednost gustoće vidri iznosi jednu jedinku na 15 km toka. Prirodni neprijatelji su joj sve zvijeri veće od nje. Životni joj je vijek u divljini kratak, prosječno od tri do četiri godine, pa rijetko doživi više od deset godina, dok u kontroliranim uvjetima u zatočeništvu živi i petnaestak godina.

Novosti

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  30/09/2022
Jačanje suradnje JU „Nacionalni park Krka“ i HGSS – Stanice Šibenik

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Šibenik i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ potpisale Ugovor o zajedničkom korištenju medicinske opreme i opreme za potragu i spašavanje, kojim je dogovorena i redovita obnova licenci i spremnos…

  19/09/2022
Nacionalni park „Krka“ i ove je godine dio svjetskog eko-projekta Zelena čistka

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ pridružila se globalnoj volonterskoj akciji Zelena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 16. rujna 2022. na području naselja Bogatići Miljevački u neposrednoj blizini granice Parka iznad Roškog slapa

  14/09/2022
Europski tjedan mobilnosti

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove će se godine različitim aktivnostima pridružiti obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti, manifestacije koja se održava od 16. do 22. rujna s ciljem podizanja svijesti javnosti o poboljšanju kvalitete života stanovnika europskih gradova.

  12/09/2022
NP „Krka“ pridružuje se Mjesecu hrvatskog turizma

U posljednjem tjednu u listopadu oduševite se jesenskim bojama NP „Krka“ po promotivnim cijenama

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content