Basic HTML-Version
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
92 BUK
- BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
Bjelušina
Bjelušina (
Inula verbascifolia
) je ilirsko-
južnoeuropska svojta rasprostranjena u južnoj
Italiji, na Balkanskom poluotoku i na Kreti. U
Hrvatskoj nastanjuje pukotine stijena, suhozide i
obalne strmce (klifove) u prioblanom području. U
Nacionalnom parku „Krka“ bjelušinu nalazimo na
ci jelom području na suhim kamenjarskim
pašnjacima i stijenama. Razgranjena je trajnica,
gusto bijelopustenasta, visoka od 30 do 50 cm.
Listovi su različita oblika.
Donji su na dugim peteljkama, okruglasto-
lancetasti, cjeloviti ili nazubljeni, često ušiljeni,
jako istaknutih žila, obrasli gustim sivim ili bijelim
pustenastim dlakama. Listovi stabljike slične su
građe, ali znatno manji i gotovo sjedeći. Jezičasti i
cjevasti cvjetovi, jarkožute boje, skupljeni su u
pojedinačnim cv jetnim glavicama, ovijenim
sniježnobijelim ovojnim listovima cvata. Više
cvjetnih glavica tvori cvat – gronju. Cvatovi su na
kratkim ili dugim stapkama. Različite su veličine,
uglavnom od 7 do 12 mm. Obodni jezičasti cvjetovi
kraći su ili duži odovoja cvata.
Cvjeta od lipnja do kolovoza. Plod je dlakava,
valjkasta roška s krunicom (papus). Biljka se nekoć
nazivala „bijeli oman“ (stariji znanstveni naziv
Inula candida
). Izrazito je varijabilna i do danas je
opisano pet podsvojti. Bjelušina nije jestiva, a
također se rijetko koristi u narodnoj medicini iako
ima određena ljekovita svojstva, prije svega
povoljno utječe na iskašljavanje i ima slabo
baktericidno djelovanje. Najnovija znanstvena
istraživanja potvrdila su da pojedine tvari (npr.
terpeni) imaju iznimno citostatičko djelovanje,
odnosno da zaustavljaju rast stanica tumora.
Latinski naziv roda
inula
vjerojatno potječe od grčke
riječi
inoo
, što znači „praznim“, a odnosi se na jako
purgativno i diuretično djelovanje napitaka
dobivenih od korijena brojnih svoti toga velikog
roda. Pojedini autori vjeruju da podrijetlo naziva
roda (prema znanstvenom nazivu omana
Inula
helenium
) potječe od mitološke priče po kojoj je
Helena Trojanska, spartanska kraljica, žena kralja
Menelaja, najljepša žena na svijetu, brala oman
kada ju je oteo trojanski princ Paris. Otmica „Lijepe
Helene“ bila je povod Trojanskom ratu, u kojem je
razorena Troja.
Drago Marguš