Basic HTML-Version
46 BUK
- PRIRODNA BAŠTINA
PRIRODNA BAŠTINA
Donje barijere slapa u dobrom su stanju jer se
preko njih kada Krka presuši prelijevaju vode rijeke
Zrmanje iz izvora u toku Krke, ispod najvišeg slapa.
Izvor kod slapa Miljacka izravna je veza između
Zrmanje i Krke. Kao jedinstven hidrogeološki
fenomen, ta je veza rijeka utvrđena 1985. godine
bojenjem ponora u blizini Mokrog polja. Uzduž
desne obale nizvodno od slapa nalazi se više izvora,
od kojih prvi i u suhom razdoblju daje minimalno
3
oko 2 m /s. Njegovom vodom od 1913. opskrbljuje
se vodovod Kistanja i Ivoševaca. Na lijevoj obali
rijeke izgrađena je hidroelektrana Miljacka. Njezinu
izgradnju, zbog gospodarskog uspona Dalmacije i
rastućih potreba za električnom energijom, 1904.
započelo je tršćansko društvo SUFID (Società
anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche
della Dalmazia). U pogon je puštena u travnju 1906.
(prvi agregat). Najveća je hidroelektrana na rijeci
Krki. Do 1910. bila je najsnažnija hidroelektrana u
Europi a napon dalekovoda najviši napon predviđen
3
za prijenos na daljinu. Instalirani protok je 24 m /s,
pad 105 m, snaga 24 MW a srednja godišnja
proizvodnja 116GWh.
U okruženju slapa nalazi se pet speleoloških
objekata, izvor-špilja, formiranih unutar promina
naslaga. Najveća među njima je Miljacka 2,
smještena na desnoj obali rijeke, stotinjak metara
nizvodno od HE. Za vrijeme visokog vodostaja kroz
nju protječe voda, a za niskih ostane jezero dužine
200 m. Najduži je speleološki objekt unutar granica
NP „Krka“. Istraženo je oko 2 800m. Na stropu, podu
i bokovima špilje vidljivi su „vrtložni lonci“ i
erodirani stalagmiti, koji ukazuju na jake bujične
vode.
Hidroelektrana Miljacka 1910.