Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Soba s (najljepšim) pogledom: utvrda po kojoj je Roški slap dobio ime

 

Zamislite da se svako jutro budite s pogledom na zelenomodre vode Krke u kanjonu Među gredama, usječenom u sivoj goleti, i pitomo proširenje rijeke gdje se odmara otok Visovac. Upravo su na tom prostoru, na rubovima kanjona, hrvatski muževi, srednjovjekovni plemići, nekada gradili utvrde, kao obrambena zdanja, iz kojih mogu nadzirati prijelaz preko rijeke. Iako danas više nema vidljivih tragova, na prostoru između sela Rupe i gornjeg dijela Visovačkog jezera, na desnoj obali rijeke, prije tjesnaca, sučelice špilji Šupljoj stini i utvrdi Kamičak, nalazila se starohrvatska utvrda Rogovo (Rog, Babin grad), po kojoj je, smatra se, nazvan i Roški slap.

Rogovo se prvi put spominje u darovnici kralja Ludovika (Ljudevita) I. Anžuvinskog (1342. – 1382.) kojom je grad Rogovo i otok Visovac 1345. godine darovao knezu Budislavu Ugriniću, sinu Ugrina iz Bribira. Od knezova bribirskih vlast nad gradom preuzela je obitelj Martinušić, iz koje su potekla dva skradinska biskupa, Jakov (1431. – 1443.) i Nikola (1502. – 1519.), i Ana Martinušić, majka kardinala i ugarsko-erdeljskog diplomata Jurja Utješinovića Martinušića. Utvrda je do 1522. godine bila u posjedu obitelji Ugrinić, koja ju je napustila nakon prodora Turaka u ove krajeve. Turci su je osvojili 1523. godine. Izgubivši nekadašnji značaj, utvrda više nije obnavljana.

Danas je na mjestu nekadašnje utvrde uređen jedan od najljepših vidikovaca na rijeci Krki, s kojeg se pruža pogled na kanjon Među gredama i Visovačko jezero. Do utvrde se dolazi cestom Rupe – Laškovica, na kojoj se nalazi oznaka za vidikovac. Asfaltirani i poljski put vode do znaka zabrane prometovanja za motorna vozila, odakle se do utvrde dolazi ravnom makadamskom pješačkom stazom, dugom 2 300 m. 
Foto: Ilija Kordić