Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  28.08.2018, 13:22h


Na današnji dan prije 123 godine struja proizvedena na Skradinskom buku osvijetlila je ulice Šibenika

 

Pored brojnih darova koje je Krka podarila čovjeku na njenim obalama, svjetlost je jedan od najvećih. Krajem 19. stoljeća, prije ostalih svjetskih metropola, Šibenik je dobio električnu rasvjetu. 28. kolovoza 1895. godine pušten je u rad prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav u Hrvatskoj.

Bio je to cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije višefazne izmjenične struje, koji se sastojao od hidroelektrane Krka na Skradinskom buku, dalekovoda od rijeke Krke do Šibenika i potrošača u Šibeniku.

Projekt je, u suradnji s gradskim vijećnikom i nadmjernikom Vjekoslavom pl. Meichsnerom, osmislio i realizirao šibenski gradonačelnik Ante Šupuk, vizionar koji je, zahvaljujući poduzetničkom duhu i političkim vezama, poveo gospodarski i kulturni preporod Šibenika na kraju 19. stoljeća.

Arhitektonski kompleks hidroelektrane sastojao se od dvaju dijelova: donjeg, podvodnog, za smještaj turbina, i gornjeg, za strojarnicu i rasklopni toranj. U elektranu je prvobitno ugrađena jedna Girard okomita turbina s prijenosom na vodoravnu osovinu generatora dvofazne izmjenične struje. Za pogon ove turbine koristilo se samo 3,2 m³/s vode iako je koncesijom odobrena količina od 25,81 m³/s.

Generatorski napon do Šibenika se prenosio dalekovodom dužine 11 km s četiri vodiča. Osim za javnu rasvjetu Šibenika hidroelektrana je davala energiju za pogon mlinova, uljarica, tvornica tjestenine, a kasnije su se na mrežu priključili kazalište, kavane i hoteli te prva domaćinstva. Za grad Šibenik uvođenje električne rasvjete bilo je financijski veoma povoljno jer je godišnji trošak od 5 000 forinta bio upola manji od ponude najsuvremenije i najekonomičnije petrolejske rasvjete. Godine 1913. obustavljen je rad stare hidroelektrane na temelju ugovora, a na početku Prvog svjetskog rata vojne vlasti demontirale su postrojenja u staroj hidroelektrani Krka i dva bakrena vodiča do Šibenika radi korištenja materijala za ratne svrhe.

Vodu koja je protjecala slapovima čovjek je oduvijek želio pretvoriti u koristan rad. Kao i na mnogim rijekama, tako su i na rijeci Krki izgrađeni prvi predindustrijski objekti pogonjeni vodenom snagom – vodenice. Krajem 19. stoljeća vodena snaga Krke počela se upotrebljavati za prve industrijske pogone – hidroelektrane. Duž toka rijeke Krke od 1895. do 1911. godine izgrađene su četiri hidroelektrane: HE Krka (1895.) i HE Jaruga na Skradinskom buku (1904.), HE na Roškom slapu (1911.) i HE Miljacka (1907.) na slapu Miljacka. U planu je bila izgradnja još dviju hidroelektrana koje nikada nisu izgrađene (na Skradinskom i Bilušića buku). Tri od četiriju hidroelektrana i danas proizvode električnu energiju i dio su jedinstvenog elektrifikacijskog sustava Republike Hrvatske.