Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  29.08.2014, 11:16h


„DAJMO VIŠE ZA ŠIŠMIŠE“ I {„I AM A BAT, NOT BAD“}

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove je godine održala Noć šišmiša kako bi širu javnost upozorila na ugroženost šišmiša i naglasila potrebu intenzivnije zaštite tih sisavaca. Informativni štandovi, dječje radionice, predstava „Mala zelena gusjenica“, šetnja „bat-detektorima“ i postavljanje prve kućice za šišmiše dio su programa kojim želimo DATI VIŠE ZA ŠIŠMIŠE!

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove je godine održala Noć šišmiša kako bi širu javnost upozorila na ugroženost šišmiša i naglasila potrebu intenzivnije zaštite tih sisavaca. Informativni štandovi, dječje radionice, predstava „Mala zelena gusjenica“, šetnja „bat-detektorima“ i postavljanje prve kućice za šišmiše dio su programa kojim želimo DATI VIŠE ZA ŠIŠMIŠE!

Jedan od ciljeva akcije „DAJMO VIŠE ZA ŠIŠMIŠE“  / „I AM A BAT, NOT BAD“ je i da razbije predrasude da šišmiši piju krv, da se zalijeću u kosu i sl. i da je izreka „slijep kao šišmiš“ neutemeljena.

Šišmiši su važan dio svjetskih ekosustava i pokazatelj zdravog okoliša. Važnost šišmiša u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca, oprašivanju i širenju sjemenki biljaka. Neke su se tropske biljke tijekom evolucije prilagodile tomu da ih oprašuju isključivo šišmiši pa su oni direktno „odgovorni“ za opstanak tropskih prašuma.

Mnoge su zanimljivosti vezane za šišmiše:

šišmiš u jednom satu može uloviti od 500 do 1000 kukaca

posjeduje jedinstveni sustav orijentacije na temelju odjeka emitiranog zvuka (eholokaciju)

u noćnoj potrazi za hranom može da migrirati od 30 do 50 km od mjesta spavanja

može živjeti dugo s obzirom na svoju veličinu, čak trideset godina

teže samo od samo od 3,5 do  maksimalno 76 g

muške spolne stanice u maternici tijekom hibernacije prezime čak nekoliko mjeseci

Glavni razlozi ugroženosti šišmiša jesu gubitak staništa (prekomjerna sječa starih stabala s dupljama, zatrpavanje špilja ili uređivanje za turističke potrebe, premazivanje drvenih greda zaštitnim kemikalijama koje su otrovne), upotreba pesticida, smanjivanje broja kukaca, uznemirivanje, isušivanje i onečišćivanje voda i sl.

Trenutno postoji više od 1100 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina ukupnog broja sisavaca u svijetu. Nastanjuju sva područja osim polova i izoliranih oceanskih zona. U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša i sve su strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. U Crvenoj knjizi sisavaca nalazi se čak 17 vrsta šišmiša koji su regionalno izumrli, ugroženi, osjetljivi, nedovoljno poznati ili potencijalno ugroženi.

 

Noć šišmiša održana je na Trgu kneza Domagoja a uključila je dječje likovne radionice i interaktivne igre, šišmiš-olimpijadu, špilju dugonogog šišmiša, tetoviranje airbrush tehnikom motivima šišmiša, šetnju obližnjim parkom u potrazi za šišmišima s bat-detektorom i postavljanje prve kućice za šišmiše. Održana je i predstava Mala zelena gusjenica u izvedbi Kazališta Tvornica lutaka iz Zagreba. Predstava traje 35 minuta a namijenjena je djeci u dobi od 3+ godine. Priča prati malu zelenu gusjenicu koja ne voli samu sebe i napušta svoj dom u potrazi za identitetom. Na tom putu ona susreće niz zanimljivih likova, poput krijesnice, bubamare i dva mrava. Priča tako na zanimljiv način govori o bolnoj temi odrastanja i suradnji odraslih i djece.