Seite 55 - buk8

Basic HTML-Version

KULTURNA BAŠTINA -
BUK 53
minje da su se sve do 1928. godine podno Kamička
nalazili ostaci crkve, koju su mještani prilikom
krčenja vinograda razorili. Ivaniš Nelipić, gospodar
Kamička, Nečvena i Ključice, zadnji odvjetak obitelji
Nelipić, sklopio je 1421. godine mir s Venecijom.
Budući da nije imaomuškoga nasljednika, posinio je
svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljed-
stvo grad Kamičak i sve okolne utvrde na temelju
nepostojeće novčane pozajmice kćeri mu Katarine.
Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški nije
priznao Anžu Frankopanu baštinsko pravo na
Kamičak i Ključicu, već ih je dao na upravljanje banu
Petru Talovcu. Od godine 1445. Kamičak se nalazi u
posjedu Grgura Utješinovića, koji je iste godine
franjevcima provincije Bosne Srebrne poklonio
otočić Visovac na rijeci Krki. Visovac mu je u miraz
donijela supruga Ana Martinušić-Šubić. U Kamičku
se 1482. godine rodio kardinal Juraj Utješinović. S
osamgodina napustio je Kamičak i otišao u Erdelj na
dvor Ivaniša Korvina, hrvatskog bana, gdje je ostao
do 1502. godine. U 22. godini života stupio je u
službu erdeljskog vojvode i kneza Ivana Zapolje i
postao zapov jednik konjaništva. Kasnije je
napustio vojnu službu da bi pristupio redu sv. Pavla,
prvog pustinjaka, u samostanu sv. Lovre u Budimu.
Novicijat provodi u pavlinskom samostanu Blažene
Djevice Marije u Ladi na Šaju. Redovničke zavjete
položio je u 24. godini života. Uskoro je postao prior
u pavlinskom samostanu Czestochovi u Poljskoj a
potom i u samostanu u Ladi na Šaju. Godine 1528.
Juraj je pristao uz Ivana Zapolju u borbi za hrvatsko-
ugarsko prijestolje. Ivan Zapolja imenovao ga je
svojim savjetnikom i rizničarom Hrvatsko-ugarskog
kraljevstva, velikovaradinskim biskupom i erdelj-
skim namjesnikom. Papa Pio III. imenovao ga je
rimskim kardinalom 12. listopada 1551. godine.
Kardinalski grimiz nikad nije ogrnuo: ubijen je 17.
prosinca 1551. u uroti u svojoj utvrdi Alvincu. Njegov
portret čuva se u Trakošćanu, kamo se udala njegova
sestraAna,majka grofa JurjaDraškovića.
Treba spomenuti i braću Halapiće, koji su pred-
stavljali Kamičak na izboru hrvatsko-ugarskog
kralja Vladislava II. Jagelovića 1490. godine. Iz
Kamička je i Marko Mišljenović, hrvatsko-primorski
ban 1506.-1508. godine. Kamičak se, kao i ostali
gradovi i naselja šibenskoga zaleđa, našao na putu
turskih osvajanja. Turci su ga vjerojatno osvojili
1522. godine.
Nataša Zaninović