Basic HTML-Version
PRIRODNA BAŠTINA
Potraga za divljom lozom
Divlja loza razlikuje se od kultivirane
Divlja (šumska) loza (
Vitis vinifera
subsp.
sylvestris
) datira iz vremena pleistocena (prije više
od 10 000 godina). Unikatna je i genetski različita
od kultivirane vinove loze (
Vitis vinifera
subsp.
sativa
). Sadašnja populacija europske divlje loze
predstavlja davnu šumsku formu od koje su u
procesu domestikacije nastale sve danas poznate
moderne sorte vinove loze. Dvodomna je biljna
vrsta, što znači da u prirodi egzistira podjednak broj
muških i ženskih individua. U pravilu, divlja loza
nastanjuje netaknute šume na Mediteranu s puno
vode u blizini. Tijekom više tisuća godina razvoja
civilizacije divlja loza doživjela je drastične
promjene: od nekoliko vrlomalenih i prilično kiselih
bobica u jednom grozdu do vrlo slatkih i krupnih
bobica i grozdova kakve danas poznajemo.
Očuvanjebioraznolikosti uNP„Krka“
Danas je egzistencija preostalih populacija
divlje loze u svijetu ozbiljno ugrožena. Moderni
razvoj naselja uz rijeke, kao i favoriziranje
kultivirane loze, doprinio je njezinom iščezavanju.
U cilju očuvanja biljnih genetskih resursa mnoge
zemlje započele su istraživanje te biljne vrste.
Nazočnost divlje loze potvrđena je u mnogim
zemljama Mediterana, međutim u Hrvatskoj još nisu
provedena sustavna istraživanja terena iako
postoje potencijalno dobra staništa za divlju lozu.
To je bio motiv za projekt/ekspediciju istraživanja
divlje loze uz obale rijeke Krke. Ekspediciju je
nedavno poduzela grupa istraživača s Instituta za
jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita zajedno
s kolegama iz „NP Krka“. Projekt je podržala svjetska
fondacija za zaštitu bioraznolikosti Critical Eco-
system Partnership Fund (www.cepf.net). Primarni
cilj bio je pronaći divlju lozuuz obale rijeke Krke.
Divlja loza još jeuvijekovdje
Divlju lozu pronašli smo na pet lokacija uz
rijeku Krku unutar Nacionalnog parka. Morfologija i
način rasta loze bez utjecaja čovjeka sugeriraju da
se radi o podvrsti
sylvestris
. Detektirana je dvo-