Seite 30 - buk8

Basic HTML-Version

nadoknaditi nastalu štetu, uspostaviti prijašnje stanje ili provesti
kompenzacijske uvjete sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 186.
Naknada za koncesiju koju daje Ministarstvo plaća se u korist državnog
proračuna, a naknada za koncesiju koju daje nadležno tijelo jedinice
područne (regionalne) samouprave uplaćuje se u korist proračuna te jedinice.
Članak 187.
Koncesija na zaštićenom području ili speleološkom objektu daje se sukladno
ovomZakonu na rok od šest do 55 godina.
2. Koncesijska odobrenja
Članak 188.
(1) Javne ustanovemogu dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do pet godina
pravnim osobama i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje obrta
za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti.
(2) Za koncesijsko odobrenje na zaštićenom dijelu prirode koje se izdaje
prema posebnompropisu potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva.
(3) Vlada može odlukom odrediti pojedine dijelove pomorskog dobra na
kojem se nalaze zaštićeni dijelovi prirode, a na kojem se ne može dati
koncesijsko odobrenje propisano posebnim zakonom kojim se uređuje
davanje koncesije na pomorskomdobru.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se u „Narodnimnovinama“.
(5) Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje na zaštićenom
području, osim na pomorskom dobru te šumama i šumskom zemljištu u
vlasništvu Republike Hrvatske, način izdavanja koncesijskih odobrenja,
uvjete i način utvrđivanja visina naknade za njihovo izdavanje, uvjete i način
obavljanja djelatnosti za koju se sklapa ugovor o koncesijskom odobrenju
propisujeministar pravilnikom.
Članak 189.
(1) Postupak davanja koncesijskog odobrenja pokreće se javnim
prikupljanjem ponuda ili na zahtjev pravne ili fizičke osobe registrirane za
obavljanje obrta ili obavljanje druge djelatnosti.
(2) Kada se koncesijsko odobrenje traži radi obavljanja jednokratnih
djelatnosti ili djelatnosti koje se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam
dana na godišnjoj razini koncesijsko odobrenje izdaje se na zahtjev.
(3) Odluku o koncesijskomodobrenju donosi nadležna javna ustanova.
(4) Odluka o koncesijskomodobrenju je upravni akt.
Članak 190.
(1) Protiv odluke o koncesijskom odobrenju može se izjaviti žalba
Ministarstvu.
(2) Žalba na odluku o koncesijskomodobrenju ne odgađa njezino izvršenje.
Članak 191.
(1) Na temelju odluke o koncesijskom odobrenju davatelj koncesijskog
odobrenja i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesijskomodobrenju.
(2) Na ugovor o koncesijskom odobrenju na odgovarajući način se
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ugovoru o koncesiji.
(3) Javna ustanova dužna je u roku od osam dana od dana potpisivanja
ugovora o koncesijskom odobrenju dostaviti jedan primjerak ugovora
Ministarstvu.
(4) U slučaju iz članka 189. stavka 2. ovoga Zakona ne sklapa se ugovor o
koncesijskomodobrenju.
Članak 192.
(1) Sredstva ostvarena od naknada za koncesijska odobrenja, sukladno ovom
Zakonu, prihod su javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem na
kojem je izdano koncesijsko odobrenje i namijenjena su zaštiti prirode.
(2) Odlukom o koncesijskom odobrenju, odnosno ugovorom o koncesijskom
odobrenju moraju se osigurati odgovarajuća jamstva za ostvarivanje zaštite
prirode.
Članak 193.
(1) Koncesije i koncesijska odobrenja upisuju se u Upisnik koji vodi
Ministarstvo.
(2) Ministarstvo dostavlja ugovor o koncesiji središnjem tijelu državne
uprave nadležnomza financije, radi upisa u Registar koncesija.
IX. INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA (MONITORING)
Članak 194.
(1) Zavod uspostavlja i organizira inventarizaciju svih sastavnica
bioraznolikosti i georaznolikosti, kartiranje ugroženih vrsta, stanišnih tipova
i geolokaliteta te osigurava njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.
(2) Podaci o inventarizaciji iz stavka 1. ovoga članka su javni, osim ako se
radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih
vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim.
Odluku o proglašavanju podataka tajnimdonosi Ministarstvo.
Članak 195.
(1) Zavod uspostavlja i organizira praćenje stanja očuvanosti prirode
(monitoring).
(2) Praćenje stanja očuvanosti prirode obuhvaća:
– praćenje i ocjenu stanja divljih vrsta, njihovih staništa, stanišnih tipova, a
osobito praćenje stanja nacionalno ugroženih vrsta i staništa, vrsta propisanih
posebnim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te svih vrsta ptica
koje prirodno obitavaju na području Republike Hrvatske,
– praćenje stanja zaštićenih i drugih dijelova prirode.
(3) Podaci prikupljeni praćenjem stanja očuvanosti prirode su javni, osim ako
se radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih
vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim.
Odluku o proglašavanju podataka tajnimdonosi Ministarstvo.
Članak 196.
(1) Informacijski sustav zaštite prirode uspostavlja se sa svrhom
objedinjavanja i usklađivanja podataka o bioraznolikosti i zaštiti prirode
kako bi poslužili kao jedinstvena podloga u kreiranju, organiziranju,
planiranju te cjelovitom upravljanju zaštitom prirode i/ili pojedinim
sastavnicama bioraznolikosti.
(2) Informacijski sustav zaštite prirode sadrži podatke i informacije o
bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim
invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim i
ekološki značajnim područjima, područjima ekološke mreže,
georaznolikosti, speleološkim objektima te druge stručne i znanstvene
podatke.
(3) Zavod uspostavlja i vodi informacijski sustav zaštite prirode Republike
Hrvatske, uvažavajući međunarodno prihvaćene standarde i obveze.
Izvješćivanje
Članak 197.
(1) Na temelju dopuštenih odstupanja od mjera stroge zaštite divljih vrsta i
evidencije izdanih dopuštenja sukladno članku 155. ovoga Zakona,
Ministarstvo u skladu s odlukama Europske komisije priprema izvješće o
dopuštenim odstupanjima te ga dostavlja Europskoj komisiji. Izvješćem se
obuhvaćaju:
– vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu
rizika, s osvrtomna neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke,
– sredstva, naprave ili metode dopuštene za hvatanje ili ubijanje životinjskih
vrsta i razlog njihove uporabe,
– okolnosti kada su i gdje takva odstupanja odobrena,
– tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihova
poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu
koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj
zadatak,
– korištenemjere nadzora i dobiveni rezultati.
(2) Na temelju rezultata praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova Zavod u
skladu s odlukama Europske komisije izrađuje izvješće o stanju očuvanosti
vrsta i stanišnih tipova propisanih posebnim propisima donesenim na temelju
ovoga Zakona te svih vrsta ptica. Ministarstvo utvrđuje izvješće te ga
dostavlja Europskoj komisiji.
(3) Osim izvješća propisanih stavcima 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo
izrađuje i utvrđuje i druga izvješća sukladno propisima Europske unije, kao i
izvješća o provedbi ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite
prirode.
X. PRISTUP INFORMACIJAMA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI
Članak 198.
Ministarstvo, Zavod, upravna tijela, nadležna tijela lokalne i područne
(regionalne) samouprave i javne ustanove dužni su osigurati javnost
podataka u svezi sa stanjem i zaštitom prirode, osim ako posebnim zakonom
ili aktommjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka.
Članak 199.
Tijekom izrade propisa, odnosno akata o proglašavanju zaštićenih dijelova
prirode, planova upravljanja zaštićenimpodručjima, kao i opće primjenjivih i
pravno obvezujućih propisa i dokumenata u području zaštite prirode,