Seite 11 - buk8

Basic HTML-Version

bioraznolikosti,
7. ekosustav
je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i
mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao
funkcionalna jedinica,
8. endem
je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno područje,
9. ex situ očuvanje
(izvan prirode) je očuvanje komponenti bioraznolikosti i
genetske raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa i očuvanje dijelova
geobaštine izvan prirodnih nalazišta, uglavnom minerala i stijena te fosila u
muzejskim ili privatnimzbirkama i ustanovama,
10. fosili
su ostaci živih organizama iz geološke prošlosti, kao i otisci njihovih
životnih aktivnosti,
11. genetski materijal
je bilo koji materijal biljaka, životinja, gljiva, algi,
mikroorganizama ili nekog drugog podrijetla koji sadrže funkcionalne
jedinice naslijeđa,
12. genetska raznolikost
je sveukupnost gena svih živih organizama te
njihova raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih
kategorija,
13. genska banka
je spremište biološkog materijala koje sadrži nadzirane ili
uzgajane populacije ili dijelove životinja, gljiva, biljaka, algi ili
mikroorganizama, posebno sjeme, spore, spolne stanice i drugi biološki
materijali, kojima se upravlja za namjene očuvanja vrsta, odnosno njihovih
genetskih bogatstava,
14. georaznolikost
je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih
oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali
kroz geološka razdoblja,
15. informacijski sustav zaštite prirode
je informacijski sustav koji
objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a
koji vodi Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod),
16. in situ očuvanje
(u prirodi) je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa te
održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom
okruženju, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kome
su razvili svoja specifična svojstva, kao i očuvanje dijelova geobaštine na
mjestu njihova nastanka, odnosno nalazištaminerala i fosila te stijena,
17. invazivna strana vrsta
je strana vrsta čije naseljavanje ili širenje ugrožava
bioraznolikost ili zdravlje ljudi ili uzrokuje gospodarsku štetu,
18. kompenzacijski uvjeti
su mjere koje se određuju radi osiguranja opće
povezanosti (koherentnosti) ekološkemreže,
19. kontrolirani uvjeti uzgoja ili držanja vrsta
su uvjeti kojima se
onemogućuje dospijevanje u prirodu jedinki u bilo kojem razvojnom stadiju
ili njihovih dijelova kojima se vrsta može nespolno ili spolno razmnožiti ili
križati sa zavičajnomvrstom,
20. korištenje genetskih izvora
je provođenje istraživanja i razvoja koji se
temelje na genetskim i/ili biokemijskim sastavnicama genetskog izvora,
uključujući i primjenu biotehnologije, u svrhu stvaranja novih proizvoda i
patenata,
21. krajobraz
je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja
prirodnih i/ili ljudskih čimbenika,
22. krajobrazna raznolikost
je strukturiranost prostora nastala na interakciji
prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških,
klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i
socioloških obilježja,
23. krš
je jedinstvena vrsta reljefa s posebnim hidrogeološkim i
geomorfološkim obilježjima, koji se razvija u stijenama dobre topljivosti s
razvijenom sekundarnom poroznošću, s karakterističnim površinskim
(škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) i podzemnim oblicima (špilje i
jame),
24. mineral
je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određenog i stalnog
kemijskog sastava i fizičkih svojstava koji su stabilni u određenim uvjetima
tlaka i temperature. Mineralom u smislu ovoga Zakona smatra se i nakupina
ili tvorevina minerala. Minerali u smislu ovoga Zakona nisu mineralne
sirovine,
25. očuvanje vrsta i staništa
znači niz mjera potrebnih za održavanje ili
obnovu prirodnih staništa i populacija divljih vrsta u povoljnom stanju,
26. održivo korištenje prirodnih dobara
je korištenje prirodnih dobara na
način da se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama da
ispune, sada i u budućnosti, odgovarajuće ekološke, gospodarske i socijalne
funkcije na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama,
27. oporavilište za divlje životinje
je prostor u kojem privremeno ili trajno
borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u
prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i
oporavka radi povratka u prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije,
te zaplijenjene ili oduzete strogo zaštićene životinje, kao i životinje divljih
vrsta zaplijenjene sukladno posebnom propisu koji regulira prekogranični
promet i trgovinu divljimvrstama,
28. planovi gospodarenja prirodnim dobrima
su planovi, programi ili osnove
za zaštitu, upravljanje, gospodarenje i korištenje prirodnih dobara, koji se
donose na temelju posebnih propisa iz područja poljoprivrede, šumarstva,
vodnog gospodarstva, lovstva, ribarstva i dr.,
29. plan upravljanja zaštićenim područjem
je strateški dokument koji
utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja,
aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti
upravljanja,
30. plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom
je strateški dokument koji
utvrđuje stanje vrste te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za
postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste i pokazatelje učinkovitosti
upravljanja,
31. ponovno uvođenje (reintrodukcija)
je ponovno naseljavanje neke vrste u
područje iz kojeg je ranije izumrla, a u ekosustavu još ili opet postoje
približno jednaki ekološki uvjeti kao i prije izumiranja, a koji omogućuju
njezino preživljavanje,
32. populacij
a je skupina prostorno, vremenski i ekološki povezanih jedinki
iste vrste,
33. povoljno stanje divlje vrste
je stanje koje u budućnosti osigurava opstanak
te vrste, genetsku stabilnost populacija i razmjenu genameđu populacijama,
34. praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring
) je osmišljeno i sustavno
praćenje stanja prirode,
35. prevladavajući javni interes
je javni interes u pitanjima zaštite prirode
koji iskazuje Republika Hrvatska, a utvrđuje se u skladu s ovimZakonom,
36. primjerak
je svaka životinja, biljka, gljiva ili alga, bez obzira na to je li
živa ili mrtva, svaki njezin dio ili derivat, bez obzira na to jesu li uključeni u
drugoj robi,
37. prirodna dobra
su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi ili može
koristiti u gospodarske svrhe,
38. repopulacija
je nadodavanje jedinki u već postojeću populaciju neke
vrste na nekompodručju u svrhu postizanja povoljnog stanja vrste,
39. siga
je nakupina minerala u podzemnim prostorima različitih oblika
(stalaktiti, stalagmiti i dr.),
40. speleološki objekt
je prirodno formirana podzemna šupljina (špilja, jama,
ponor, estavela i dr.), kao i njezin dio,
41. speleološki katastar
je baza podataka o speleološkimobjektima,
42. stanište
je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog
ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima,
neovisno o tome je li prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan
stanišni tip,
43. stanište divlje vrste
je okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim
svojstvima, u kojemvrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog ciklusa,
44. strana vrsta
je vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekosustavu
nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim
unošenjem,
45. ugrožena divlja vrsta
je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni
opstanak u opasnosti i kao takva se nalazi na Crvenompopisu ugroženih vrsta
u kategoriji regionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih
(EN) ili osjetljivih (VU) vrsta,
46. uvođenje u prirodu (introdukcija)
je namjerno ili nenamjerno
naseljavanje, odnosno unošenje stranih vrsta,
47. vrsta
je klasifikacijska jedinica u taksonomiji (imenovanju) organizama
(mikroorganizama, algi, gljiva, lišajeva, biljaka i životinja), a u ovomZakonu
se odnosi na vrste i niže sistematske kategorije,
48. zahvat u prirodu
je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na
prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije
zaštita i očuvanje prirode,
49. zaštićeni dio prirode
je dio prirode proglašen zaštićenim u skladu s ovim
Zakonom,
50. zaštićeno područje
je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen
zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih
usluga ekološkog sustava,
51. zavičajna vrsta
je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu
nekoga područja,
52. zelena infrastruktura
je multifunkcionalna mreža zaštićenih i ostalih
prirodnih te čovjekovim djelovanjem stvorenih područja i krajobraza visoke
ekološke i okolišne vrijednosti koja unapređuju ekosustavske usluge.
(2) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu,
uporabljeni su neutralno i odnose se namuške i ženske osobe.
II. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA ZAŠTITE PRIRODE
Temeljni dokumenti zaštite prirode
Članak 10.
(1) Temeljni dokumenti zaštite prirode su Strategija i akcijski plan zaštite
prirode Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija).
(2) Strategijom se određuju dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja