Seite 90 - buk7

Basic HTML-Version

IZVJEŠĆA
Terensko istraživanje šumske
vegetacije NP „Krka“
Tijekom 2012. godine prof. dr. sc. Sven Jelaska
s Prirodoslvno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u
suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park
Krka“, obavio je intenzivno terensko uzorkovanje na
području Parka u cilju identifikacije šumskih tipova i
njihove rasprostranjenosti.
Kombinacijom izravne vizualne interpretacije,
statističke obrade satelitskih snimaka i prikuplja-
njem podataka na terenu izrađena je karta
rasprostranjenosti šumskih tipova na području
Parka. Pored šumskih vegetacijskih tipova obuhva-
ćeni su i stanišni tipovi koji pripadaju vegetaciji
šikara kao prijelaznim stadijima u razvoju šumske
vegetacije. Šikara kao stanišni tip važna je upravo
zbog intenzivnih procesa sukcesije, odnosno
prelaska u šumsku vegetaciju. Proces sukcesije
ponajprije ovisi o izostanku čovjekove djelatnosti
(napuštanju stočarstva), požarima i erozivnim
procesima. Izlučivanjempovršina šikara dobiveni su
relevantni podaci, koji će u usporedbi s povijesnim
podacima, kao i nekim budućim, pomoći da se
preciznije odredi intenzitet njihova zaraštanja.
Kontroliranje procesa sukcesije od velike je važnosti
zbog gubitka travnjačkih površina kao najvećeg
izvora biološke raznolikosti.
Izlučivanjem stanišnih tipova razvidno je da
šuma i šikara medunca i bjelograba predstavlja
najrasprostranjeniji tip pokrova na području Parka:
gotovo 38%ukupne površine, odnosno 4 166,20 ha.
Slijedi mješovita šuma alepskog bora i crnike, bilo
kroz nasade alepskog bora ili u kombinaciji sa
šumom i šikarom medunca i bjelograba, s udjelom
od 1 500 ha ili 13% površine Parka. Po udjelu
površina slijede dračici, skupina submediteranske
vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih
stadija šume medunca i bjelograba, dok mješovita
šuma i makija crnike s crnim jasenom, kao drugi
najvažniji stanišni tip eumediteranske zone, kojoj
pripada južni dio Parka, zauzima površinu od svega
57 ha ili 0,52%. Naposljetku, površinom je najmanji
stanišni tip sastojina oštroigličaste borovice, sa
svega 13,6 ha, ali je zbog „povratka“ travnjačkih
površina vrlo važan.
Anita Jurković
88 BUK
- IZVJEŠĆA