Seite 96 - buk6

Basic HTML-Version

IZVJEŠĆA
Istraživanje rijetke i ugrožene
ihtiofaune rijeke Krke
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u
suradnji s Hrvatskim društvom za biološka
istraživanja (HDBI) u jesen 2011. i proljeće 2012.
istražila je rijetke i ugrožene ribe rijeke Krke i
njezinih pritoka, s posebnim naglaskom na
visovačku pastrvu (
Salmo visovacensis
Taler, 1950),
s primarnim ciljem da se utvrdi živi li visovačka
pastrva još uvijek u Visovačkom jezeru.
U organizaciji voditelja projekta Dušana Jelića,
istraživanje su proveli članovi HDBI-a u suradnji sa
Sekcijom za ribe Udruge studenata biologije
(BIUS). Istraživanje je provedeno na ukupno
dvadeset lokaliteta na Visovačkom jezeru i
kaskadama rijeke Krke iznad Roškog slapa. Ribe u
pličini lovile su se leđnim agregatom SAMUS 725
(Samus Special Electronics) izlazne snage do 650 W.
U dubini jezera lovile su se troslojnim mrežama
dimenzija 2x30x2 m, promjera oka 5 i 6 cm, i dimen-
zija 2x50x3 m, promjera oka 10 cm. Ulovljene su
dvije visovačke pastrve, odrasla ženka duga 52 i
juvenilna jedinka duga 14 cm, koje se prema svim
morfometrijskim karakteristikama podudaraju s
Talerovim opisom 1950. Odrasla ženka ulovljena u
prosinca 2011. na kaskadama iznad Roškog slapa
bila je spolno zrela i imala je 318 g ikre. Ikra je
sadržavala 12 do 14 jaja po gramu, što je ukupno
između 3 800 i 4 450 jaja, što dokazuje da se još
uvijek razmnožava u Visovačkom jezeru. Osim
visovačke pastrve, još je ulovljeno sedamsvojti riba:
ilirski klen
Squalius illyricus
(Heckel et Kner, 1858),
koljuška
Gasterosteus gymnurus
Cuvier, 1829, drlja
Scardinius dergle
(Heckel et Kner, 1858), primorska
pastrva
Salmo farioides
(Karaman, 1938), visovački
glavočić
Knipowitschia mrakovcici
Miller, 2009,
riječna babica
Salaria fluviatilis
(Asso, 1801) i
primorska uklija
Alburnus alborella
Bonapartae,
1844. Dokazi da je, nakon šezdeset godina,
ulovljena visovačka pastva Talerov je opis (1950.)
morfoloških karakteristika kao što su sitne ljuske,
crne pjege u obliku „X“ i „+“ i dužina usta, čiji se
stražnji kut proteže iza stražnje ravnine oka. Radi li
se zaista o visovačkoj pastrvi, potvrdit će DNA
analiza i buduća ihtiološka istraživanja.
Drago Marguš
94 BUK
- IZVJEŠĆA
Visovačka pastrva