Seite 58 - buk6

Basic HTML-Version

KULTURNA BAŠTINA
56 BUK
- KULTURNA BAŠTINA
Nečven – srednjovjekovna utvrda
(rezultati arheoloških istraživanja
provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Poslije višegodišnjih priprema, rekogno-
sciranja, fotografiranja i geodetskog snimanja, 15.
ožujka 2011. godine započela su sustavna arheo-
loško-konzervatorska istraživanja srednjovjekovne
utvrde Nečven u istoimenom prominskom selu.
Prostor utvrde bio je prekriven gustim raslinjem i
šumom. Uslijedilo je čišćenje raslinja, za što je
dobivena suglasnost nadležnoga tijela, kao i za
arheološko-konzervatorska istraživanja.
Trebalo je otkopati ostatke zatrpane arhitek-
ture i utvrditi perimetralne zidove utvrde. Budući da
postoje određene građevine i izvan prostora utvrde,
arheološka istraživanja trebala bi otkriti vezu tih
vanjskih objekata s utvrdom. U bilješkama fra Luje
Maruna, koji je više puta obilazio Nečven, spominju
se iskopani temelji sakralnog objekta, na čijem su
oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstan-
tinovim monogramom. Navodno su prenesene u
Kninski muzej, ali danas se o njima ništa ne zna. Iz
podgrađa Nečvena potječe i nalaz romaničke
ostruge, koja je odnesena u kninski muzej. Tvrđavu
su prije teških devastacija 20-ih godina 20. stoljeća
dokumentirali fra Lujo Marun i Grgur Urlić Ivanović.
Prvi koji je upozorio na važnost ove utvrde, čija je
povijest veoma složena, bio je franjevac Stjepan
Zlatović.
Istraživanja su započela na ostacima objekta
izvan utvrde, s njezine jugoistočne strane. Objekt je
četvrtasta oblika. Moguće je da se radi o cisterni za
vodu jer je unutrašnjost objekta ožbukana debelim
nanosomžbuke.
Uz taj objekt prislonjen je u smjeru jugoistoka
longitudinalni zid. Podloga na kojoj su izgrađeni
zidovi jest preklesani kamen živac. Temelja gotovo
nema. Prvi red kamena ovih zidova složen je u
obilato nanesen sloj žbuke. Zidovi su izrađeni od
nepravilna kamena, nejednake veličine i s jednim
licem, s unutrašnje i vanjske strane. Sredina zida
ispunjena je sitnim kamenjem i obilatim nanosom
vezivne žbuke. U radnoj dokumentaciji ta je sonda
označena kao sondaA.
Sredinom rujna 2011. godine započela su
istraživanja na jugoistočnom vanjskom dijelu
obrambenoga zida utvrde. Prilikom rušenja kružne
kule, koja se gotovonaslanja na samzid, došlo je i do
rušenja gornjeg dijela zida, koji se jednostavno
prelomio i pao. Njegove ostatke prekrio je sloj
građevnog šuta i humusa. Dijelovi porušenog zida
pažljivo su dokumentirani i demontirani, a kamen je
deponiran. On će biti upotrijebljen u konzervaciji
utvrde. Otkopani sloj nejednake je debljine: od 2,5
ma uz obrambeni zid do 0,5 m nekoliko metara
dalje.
U radnoj dokumentaciji taj je dio označen kao
sonda B. Bit će to ujedno i najveća sonda na terenu
jer obuhvaća čitavu vanjsku stranu obrambenih
zidova.
Tijekom arheoloških istraživanja u 2012.
godini, 2. svibnja pronađena je i otkopana krušna
peć. Nalazi se u jugoistočnom dijelu utvrde, između
obrambenog zida utvrde i centralne kule. Sačuvana
je gotovo u cijelosti, osim ulaza, koji je urušen.
Unutrašnjost joj je pravilna kalota. Zidana je od
kamena tesanca i lomljenca s obilnim korištenjem
vapnenog morta. Pod je kompaktan, izrađen od
debelog sloja gline. S unutrašnje strane sačuvan je
otvor za dimnjak, koji ide prema obrambenom zidu.
Ispred peći pronađena je veća količina pepela (luga)