Basic HTML-Version
PRIRODNA BAŠTINA -
BUK 53
i finog zvončića
(
Moltkio-Campanuletum lepidae
). U
vrijeme cvatnje finog zvončića (
Campanula lepida
)
ta se zajednica već izdaleka zamjećuje po velikim
busenovima njegovih plavih cvjetova. Ovdje rastu i
ranije spomenuti ilirsko-jadranski endemi a česte su
vrste smeđa slezenica (
Asplenium trichomanes
),
zlatinjak (
Ceterach off icinarum
), razgranjena
crkvina (
Parietaria vulgaris
) i sredozemna bršaka
(
Reichardia picroides
). Lijepe sastojine te zajednice
mogu se promatrati na stijenama iznad Roškog
slapa i uz Visovačko jezero.
Vlažne sjenovite polušpilje sedrenih slapišta
rijeke Krke obrasta
zajednica mahovina i gospinog
vlaska
(
Eucladio-Adianthetum
). Zbog slabe
svjetlosti, u sedrenim polušpiljama uspijeva samo
mali broj biljnih vrsta, uglavnom mahovine i
paprati, među kojima se svojom ljepotom posebno
ističe paprat gospin vlasak (
Adiantum capillus-
veneris
). Ta je zajednica naročito dobro razvijena na
slapovima Skradinskogbuka.
Vegetacijapukotina stijenja i polušpilja
Posebno su zanimljive zajednice biljaka koje
rastu u pukotinama strmih vapnenačkih stijena u
kanjonskim dijelovima Krke i Čikole. Na tim
staništima raste veći broj endemičnih biljaka.
Posebnomjestomeđu endemičnimbiljkama stijenja
imaju dva dalmatinska endema, f ini zvončić
(
Campanula lepida
,
Campanula fenestrellata
subsp.
lepida
) i pustenasto devesilje (
Seseli tomentosum
,
Cyathoselinum
illyrica
tomentosum
). Najbrojniji su
ilirsko-jadranski endemi, od kojih spominjemo
ilirsku peruniku (
Iris illyrica
), piramidalni zvončić
(
Campanula pyramidalis
), bodljastotrepavičavi
jagušac (
Picris hispidissima
), bjelušinu (
Inula
verbascifolia
), pravi buhač (
Tanacetum cinerari-
ifolium
), izveruganu gromotuljku (
Alyssoides
sinuata
) i dr. U vegetaciji pukotina stijena
zabilježeno je nekoliko zajednica, od kojih
spominjemo samo jednu:
zajednicumodrog lasinja
Tetivka
Piramidalni zvončić