Basic HTML-Version
52 BUK
- PRIRODNA BAŠTINA
Travnjačka vegetacija
Travnjačka vegetacija Nacionalnog parka
„Krka“ razvijena je najvećim dijelom u obliku suhih
kamenjarskih travnjaka. Oni nastaju na staništima
nekadašnjih šuma bijeloga graba a održavaju se
trajnom ispašom. Izgled i florni sastav tih pašnjaka
ovisi o intenzitetu ispaše, ali i o eroziji tla.
Najčešću pašnjačku zajednicu na takvim
površinama predstavlja
pašnjak smilice i ilirske
vlasulje
(
Koelerio-Festucetum illyricae
), koji se
razvija na kamenitoj krškoj podlozi s nešto više
sitnog tla. U toj se zajednici razvija više vrsta trava,
među kojima se posebno ističu smilica (
Koeleria
splendens
), ilirska vlasulja (
Festuca illyrica
), kršin
(
Chrysopogon gryllus
) i uspravni ovsik (
Bromus
erectus
), a uz njih trnovitotrepavičava zečina
(
Centaurea spinosa-ciliata
), smilje (
Helichrysum
italicum
), modri kotrljan (
Eryngiumamethystinum
),
gronjasti kravljak (
Carlina corymbosa
), primorski
brden (
Asphodelus microcarpus
), ružičasti slak
(
Convolvulus cantabricus
), kameničak (
Petrorhagia
saxifraga
) i dr. Smanjenje intenziteta ispaše omogu-
ćuje u toj zajednici razvitak brojnih grmova, čime se
postupno mijenja sastav vegetacije u smjeru
stvaranja niskih otvorenih šikara, šibljaka drače, a
dalje zaraštanje dovodi i do prirodnog obnavljanja
šikara i šuma bijeloga graba. Na mnogim površi-
nama kamenjarskih pašnjaka unutar granica Nacio-
nalnog parka odvijaju se takve promjene, koje vode
u smjeru prirodnog obnavljanja prvobitnih šuma.
Česte su pašnjačke sastojine s obilno razvijenim
grmovima primorske šmrike (
Juniperus oxycedrus
) a
mjestimice se radi i o prijelaznim stadijima prema
šibljaku drače ili šikari bijeloga graba, odnosno o
mozaično izmiješanim sastojinama pašnjaka,
šibljaka drače i šikara bijeloga graba.
Na jače ogoljelim pašnjačkim površinama, gdje
se sitno tlo uglavnom nalazi samo u pukotinama
kamenja i škrapama, razvija se
kamenjarska zajed-
nica kovilja i ljekovite kadulje
(
Stipo-Salvie-tum
officinalis
). U njoj se posebice ističu ljekovita
kadulja (
Salvia officinalis
) i dvije vrste kovilja (
Stipa
bromoides
i
S. pulcherrima
) a uz njih često rastu krški
vrisak (
Satureia montana
), sibirski zvončić (
Campa-
nula sibirica
subsp.
divergentiformis
), trnovita
mlječika (
Euphorbia spinosa
), smilje (
Helichrysum
italicum
) i mnoge druge biljke intenzivnogmirisa.
Vlažni i močvarni travnjaci, koji uglavnom
predstavljaju livade košanice, razvijeni su samo na
riječnim obalama. Rijetke su veće površine takvih
livada – najčešće se radi omalimsastojinama koje su
bogate svojtama i vrlo slikovite u vrijeme cvatnje.
Pripadaju skupini
primorskih livada djeteline i
klasulje
(red
Trifolio-Hordeetalia
), razvijenih pr-
venstveno u submediteranskompodručju. U sastavu
tih, još nedovoljno istraženih, livada raste niz vrsta
koje nalazimo i po vlažnim dolinskim livadama kon-
tinentalne Hrvatske, kao npr. bijela djetelina
(
Trifolium repens
), grozdasti ovsik (
Bromus
racemosus
), obična celinščica (
Prunella vulgaris
),
različite vrste žabnjaka (
Ranunculus repens
,
R. acris
,
R. sardous
), ljetni drijemovac (
Leucojum aestivum
),
močvarni kaćun (
Orchis laxiflora
), ljekovita milica
(
Gratiola officinalis
), puzava petoprsta (
Potentilla
reptans
), razmaknuti i runjavi šaš (
Carex distans
i
C.
hirta
) i druge. Uz takve vrste u sastavu spomenutih
livada nalaze se i mnoge široko rasprostranjene
sredozemne vrste, među kojima se ističu primorska
vlasnjača (
Poa silvicola
), napuljski žabnjak
(
Ranunculus neapolitanus
), napuhnuti repak
(
Alopecurus rendlei
), ilirska sabljičica (
Gladiolus
illyricus
) i okruglolisna vučja stopa (
Aristolochia
rotunda
). Obilje livadnog proc jepka (
Scilla
litardierei
) i pospihalove pukovice (
Peucedanum
coriaceum
subsp.
pospichalii
), ilirsko-jadranskih
endemičnih biljaka, doprinosi osebujnosti flornog
sastava tih livada. Lijepe sastojine takvih livada
nalazimo na obalama Čikole, ali i na nekolikomjesta
duž rijeke Krke.
PRIRODNA BAŠTINA