Basic HTML-Version
PRIRODNA BAŠTINA
44 BUK
- PRIRODNA BAŠTINA
Roški slap
– poznato o nepoznatom
Roški slap šesti je slap na Krki. Ime je dobio po
gradini Rog, smještenoj iznad kanjona na desnoj
obali rijeke Krke na izlazu iz kanala Među gredama,
čiji su ostaci (temeljni zidovi) dijelom vidljivi i
danas. Uski kanjon strmih stijena, visok i do 200 m,
pred Roškim slapom širi se kao lijevak do širine oko
450 metara. Dužina slapa (12 kaskada) je oko 650,
ukupni pad 25,5 m. Početak barijere, na izlazu iz
kanjona, čini niz malih kaskada (u narodu zvanih
Ogrlice). Najviši slap nalazi se na kraju barijere i u
širokoj lepezi ruši se 15 m duboko u Visovačko
jezero. Od sedrenih oblika na Roškom slapu nalaze
se špilje, brade, pragovi, barijere i čunjevi. Čunjevi
se javljaju u podnožju slapa i predstavljaju njegovu
specifičnost. Godine 2005. iznad Ogrlica je izgrađen
drveni pješački most i uređena kružna poučna staza,
na kojoj se može doživjeti tajanstveni svijet
sedrotvoraca.
Na Roškom slapu raste 7 papratnjača i 377
samoniklih sjemenjača. Na sjenovitim i vlažnim
mjestima raste gospin vlasak (
Adiantum capillus –
veneris
) a u pukotinama stijena i suhozidima smeđa
slezenica (
Asplenium trichomanes
). Od sjemenjača
najviše je biljaka mediteranskog i južnoeuropskog
flornog elementa. Tu rastu općemediteranske
biljke: crnika (
Quercus ilex
), oštroigličasta borovica
(
Juniperus oxycedrus
), smrdl j ika (
Pistacia
terebinthus
), širokolisna komorika (
Phillyrea
latifolia
), etruščanska kozja krv (
Lonicera etrusca
),
oštrolisna šparoga (
Asparagus acutifolius
), drvolika
pucalina (
Colutea arborescens
), okruglolisna vučja
stopa (
Aristolochia rotunda
), plemenita pavitina
(
Clematis flammula
), europski vranjemil (
Plumbago
europaea
), vrjesoliki sunčac (
Fumana ericoides
),
okruglasta vija (
Medicago orbicularis
), zidna zidar-
ščica (
Valantia muralis
), izverugana divizma
(
Verbascum sinuatum)
, primorska oštrica (
Dactylis
glomerata
subsp.
hispanica
) i kratkobodljasto
kovilje (
Stipa bromoides
). Među istočnomedite-
ranskim biljkama ističe se grmoliki grašar (
Coronilla
emerus
subsp.
emeroides
), a među ilirsko-
južnoeuropskim biljkama bijeli grab (
Carpinus
orientalis
), crni grab (
Ostrya carpinifolia
) i drača
(
Paliurus spina-christi
). Od podskupine ilirsko-
jadranskih biljaka važne su ilirsko-jadranske
endemične biljke, među kojima na Roškom slapu
rastu piramidalni zvončić (
Campanula pyramidalis
),
fini zvončić (
Campanula lepida
), oman (
Inula
verbascifolia
), ilirska perunika (
Iris illyrica
) i
jadranska ljubica (
Viola adriatica
). Mediteransko-
atlantske biljke zastupljene su kupinom (
Rubus
ulmifolius
), sjajnom iglicom (
Geranium lucidum
),
talijanskim kozlacem (
Arum italicum
) i sredo-
zemnim ovsikom (
Bromus madritensis
) a europsko-
mediteranske biljake travom (
Poa trivialis
subsp.
silvicola
) i ljekovitom kaduljom (
Salvia officinalis
).
Na Roškom slapu rastu i neke južnoeuropsko-
mediteranske biljke: primorska pavitina (
Clematis
viticella
), južnjački koprivić (
Celtis australis
),
kamenjarska kamnica (
Aethionema saxatile
),
tornjasta gušarka (
Arabis turrita
), dugolisna kruška
(
Pyrus amygdaliformis
), obični bljušt (
Tamus
communis
), sjajna smilica (
Koeleria splendens
) i
tupa vlaska (
Dichanthium ischaemum
). Od
južnoeuropsko-pontskih biljaka rastu hrast
medunac (
Quercus pubescens
), rašeljka (
Prunus
mahaleb
), obična rujevina (
Cotinus coggygria
),
obični dubačac (
Teucrium chamaedrys
) i sitna
vlasulja (
Festuca valesiaca
). Od biljaka europskog
flornog elementa, na vlažnim i hladnim staništima,