Basic HTML-Version
UPRAVLJANJE
Otvorenje poučno-pješačke staze
Stinice – Roški slap – Oziđana pećina
36 BUK
- UPRAVLJANJE
U nazočnosti predstavnica Svjetske banke
Nathalie Johnson i Vere Dugandžić, pomoćnika
ministra zaštite prirode Nenada Strizrepa, župana
Šibensko-kninske županije Gorana Pauka, rav-
natelja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“
Željka Bulata i brojnih uvaženih gostiju, 27. travnja
2012. bivša ministrica zaštite okoliša i prirode
Mirela Holy otvorila je poučno-pješačku stazu
Stinice –Roški slap–Oziđana pećina.
Staza je izgrađena u sklopu petogodišnjeg
nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000,
u koji se Javna ustanova „Nacionalni park Krka“
uključila projektom Održivo upravljanje posje-
titeljima NP „Krka“. Gradnja je financirana zajmom
Svjetske banke u iznosu od 6.382.763,07 kn i
sredstvima Javne ustanove „Nacionalni parka Krka“
u iznosu od 341.226,45 kn. To je prvi ugovoreni i
završeni projekt financiran zajmom Svjetske banke
u nekom od zaštićenih područja u Hrvatskoj. Staza
je izgrađena radi prostorne distribucije posjetitelj
na uzvodni dio NP „Krka“, da bi se smanjio njihov
pritisak na Skradinski buk, potaknuo razvoj ruralnih
gospodarstava uzvodnog dijela NP i educirali
posjetitelji i lokalno stanovništvo. Gradnja staze
započela je 21. studenoga 2011. a završila 21.
veljače 2012. godine.
Staza počinje na Stinicama, na obali Viso-
vačkog jezera, u stoljetnoj šumi hrasta medunca i
bijelog graba. Šuma pripada submediteranskoj zoni
priobalnog pojasa Hrvatske, što znači da se razvija u
uvjetima umjereno tople i perhumidne klime.
Prostire se na površini od osam hektara. Stabla
hrasta medunca u njoj stara su od 150 do 200
godina. Jedna je od najljepših šumskih zajednica
hrasta medunca i bijeloga graba u Hrvatskoj. U
manje-više prirodnom obliku sačuvali su je fratri
franjevačkog samostana na obližnjem otoku
Visovcu. Na kraju šume nalazi se lugareva kućica, u
kojoj JU „NP Krka“ namjerava otvoriti dendrološku
zbirku i „Školuuprirodi“.
Uz lugarevu kuću počinje strmi uspon obnov-
ljenog tradicionalnog puta kojim se stanovništvo
miljevačkih sela u sušnom razdoblju s magarcima
spuštalo na rijeku po vodu za napajanje stoke. Sa
svakim metrom uspona postupno se otvara pogled
na otok Visovac, na franjevački samostan i crkvu
Gospe od Milosti na njemu. Zbog stoljetnog
štovanja Majke Božje Visovac se naziva i Gospinim
otokom. Smješten je gotovo na sredini jezera, na
nadmorskoj visini od 46 m. Površina mu iznosi 14
000 m² a najviša visina svega 1,3 m iznad razine
vode. U 14. st. naselili su ga pustinjaci sv.
Augustina, koji su na goloj litici (
Lapis albus
– bijela
stijena) izgradili maleni samostan i crkvicu
posvećenu sv. Pavlu. Franjevci su na Visovac došli
1445. godine i tu krajem 15. ili početkom 16. st.
sagradili novu crkvu. Arhiva franjevačkog samosta-
na na Visovcu čuva vrijedne knjige, povelje i spise te
zbirku od 520 turskih isprava izdanih u razdoblju od
1547. do 1724. godine, među kojima je ferman
sultana Mehmeda IV. iz 1674. Samostanska
knjižnica čuva četiri inkunabule, od kojih su
najvrjednije Ezopove basne, tiskane 1487. godine.
Samostan čuva zbirku predmeta sakralne
umjetnosti, svjetovne umjetnine, arheološke
predmete i fosilne artefakte. Slika sv. Frane
Asiškoga nastala u radionici Bernarda Strozzija iz
prve polovice 17. stoljeća najvrednija je umjetnina
na Visovcu. Otok je danas, zahvaljujući više-
stoljetnom maru redovnika, osebujan florističko-