Basic HTML-Version
UPRAVLJANJE -
BUK 31
Izvor: Kušen, E., Hendija, Z., Klarić, Z. (2003).
Turistička valorizacija NP „Krka“, Institut za
turizam, str. 141
Prihvatni kapacitet prema predloženom mo-
deluposjećivanja
saturacijom pojedinih lokaliteta,
kao što je atrak-
cija Skradinski buk, koja je već bila dosegla granicu
saturacije usred ljeta, zbog nedovoljno razvijene
marketinško-upravljačke strategije i nedovoljne
iskorištenosti pojedinih atrakcija u prošlosti. Kako
bi se riješila navedena problematika, minimalizirali
rizici degradacije i osiguralo stručno i učinkovito
upravljanje zaštićenim područjem NP „Krka“ u okvi-
rima održivog razvoja, najvažnije je bilo definirati
viziju i odrediti dugoročne ciljeve te izraditi Plan
upravljanja.
Postizanje cilja zahtijevalo je prethodnu
valorizaciju ovog zaštićenog područja, analizu tržišta
uz istraživanje i
definiranje profila
posjetitelja te
prepoznavanje potreba i sklonosti ciljne skupine.
Stoga je Institut za turizam izradio stručno-
znanstvenu studiju turističke valorizacije, u kojoj
se, na temelju prethodne SWOT analize i metode
anketnog upitnika, došlo do zaključka da je najviše
posjetitelja Parka, po obilježjima potražnje, srednje
životne dobi i da odgovaraju profilu skupine eko-
turista, i to skupini tzv. mekih ekoturista (koji često
ekoturizam kombiniraju s proizvodima kulture,
fizički su manje aktivni pa se zadovoljavaju proma-
tranjem i interpretacijom zajednica koje posjećuju,
spremniji su putovati u organiziranim grupama i
obično zahtijevaju višu razinu usluga), koja će
postati najpotentniji demografski segment
sutrašnjice.
Prethodno je određena najpovoljnija razvoj-na
turistička
prostorna organizacija parka
uz
mogućnost stvaranja pripadajuće razvojno-zaštitne
tampon-zone koja bi omogućila znatniju izmjenu
sustava posjećivanja i oblikovanje primjerene
marketinške strategije glede postizanja osnovnog
cilja
razvoja turizma u NP „Krka“ – dosizanja oko
milijun posjetitelja uz
ravnomjerno aktiviranje svih
atrakcijskih potencijala,
aktiviranje turističkog
razvoja u tampon-zoni
, poboljšanje uvjeta života,
osiguranje vrhunskog doživljaja
i jedinstvenog turi-
stičkog proizvoda uz primjerenu
zaštitu prirodnih i
kulturnih atrakcija.
Kao model rasterećenja najkritičnijeg dijela
Parka usvojen
je funkcionalni model posjećivanja
NP
„Krka“, u kojem je ponajprije određen prihvatni
kapacitet pojedine ključne atrakcije, zatim prihva-
tni kapacitet prijevoznog sredstva na pojedinoj
liniji te prihvatni (nosivi) kapacitet. Tako je zbraja-
njem navedenih prihvatnih kapaciteta dobiven
ukupni prihvatni kapacitet
, na osnovi kojega je
proizašla procjena mogućeg broja posjetitelja po
danu, uz uvjet da se nadzire ulazak posjetitelja i
usmjerava njihovo kretanje, kao što je prikazano u
sljedećemshematskomprikazu.